Vučemilović: Čini mi se da će europska tužiteljica imati pune ruke posla u Hrvatskoj

"Iz proračuna vidimo da slijedi snažno usporavanje gospodarske aktivnosti na svega 0,7 posto, a, s druge strane, zadržavanje vrlo visoke stope inflacije od 5,7 posto. To znači da će nastaviti padati standard hrvatskih građana i kroz realno povećanje inflacije, odnosno, manje dohotke. I taj dio od 0,7 posto odnosit će se na europske fondove, koji su ove godine strašno podbacili, tako da je i toliki rast upitan”, istaknuo je Boris Lalovac (SDP).

Zanimljivo je, dodaje, da se predviđa rast prihoda od devet posto, što znači da državi u ovoj lošoj situaciji ide skoro 10 puta bolje nego gospodarstvu, što nije normalno. To znači da će biti strašan pritisak na Vladu da tih 10 posto prihoda više što prikupi preraspoređuje onim građanima koji će osjetiti ozbiljan pad realnog standarda, ocijenio je.

Zbog toga, kaže, pozivaju Vladu da iduće godine napravi dva seta mjera za energetski dodatak, jedan na proljeće, drugi na jesen jer će se morati ponovno pomoći najugroženijima.

Sljedeće godine Vlada će političkim odlukama o višku od 10 posto, koji će ostvariti u lošim gospodarskim uvjetima, određivati tko je dobitnik, a tko gubitnik u društvu. Ozbiljno će usporiti privatne investicije i osobna potrošnja, što znači da nas čeka ozbiljna recesija, ocijenio je Lalovac.

Zvonimir Troskot (Most) ističe da proračun za iduću godinu na prihodovnoj strani obilježava inflacija koja je podignula cijene te se vidi da je vlada planirala recesiju u kojoj već jesmo. "Druga stavka prihoda su europska sredstva, međutim, strahujemo da se ta sredstva ne koriste jer vidimo da nema obnove Banovine i Zagreba, a po povlačenju sredstava možda smo i najslabiji u Europskoj uniji", upozorio je.

Projekcije proračuna za 2024. i 2025. su preoptimistične i doći će do promjena jer se približavamo izborima. Iako je proračun prvi put iskazan u eurima, to ne mijenja činjenicu da se trećina proračuna godišnje krade kroz korupciju, a to je upravo onaj iznos novca kojim se Ministarstvo financija zadužuje na domaćem i međunarodnom tržištu, smatra Mostovac. Nije za uvođenje poreza na ekstraprofit s obzirom na to da dolazi recesija te je zabrinut za sudbinu HEP-a koji je, ističe, pred bankrotom.

Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) kaže kako će sigurno doći do pada realne plaće i nastavka pada realne potrošnje. "Opet smo napuhali vrijednost koja nam treba doći iz Europe, to je sada svaka peta kuna u našem proračunu. To je jako puno i predstavlja veliku dozu neizvjesnosti jer je riječ o porastu od 38 posto sredstava koja nam dolaze iz EU".

Na zadnjem rebalansu, dodaje, vidjelo se da trošenje tih sredstava ne ide dinamikom kako je planirano, a uz to bi državna potrošnja trebala nositi proračun jer osobna potrošnja pada. A nakon novog pravilnika ministra Paladine o javnoj nabavi, novog proračuna i trošenja europskih sredstava čini mi se da će europska tužiteljica Laura Kövesi imati pune ruke posla u Hrvatskoj, rekla je Vučemilović.

Silvano Hrelja (HSU), koji je dio vladajuće većine, zadovoljan je predloženim i naglašava da proračun za iduću godinu predviđa povećanje mirovinskih rashoda za 512 milijuna eura, što je značajna stavka koja predviđa usklađivanje mirovina s rastom plaća i troškova života. U tom iznosu je i nešto više od milijarde kuna za novi model obiteljskih mirovina.

Kaže i da Vlada razmišlja o nekim vidovima jednokratne pomoći dohodovno najsiromašnijim umirovljenicima, na tragu dosadašnjih intervencija poput Covid dodatka i drugih.