DIGLA SE BURA U BIH

'VRIJEME NA NEKI NAČIN CURI' S Pantovčaka stigle dodatne poruke oko dolaska Dodika u Zagreb

Autor

lš/h

Milorad Dodik stiže u Zagreb kao predstavnik srpskog naroda, a ne kao član kolektivnog predsjedništva BiH, objavio je u srijedu ured hrvatskog predsjednika ističući da se radi o široj inicijativi Zorana Milanovića za obnovu dijaloga o budućnosti BiH.

16.09.2020. u 13:51
Ispiši članak

Predsjednik Vlade u srijedu je komentirao i planirani sastanak njega, predsjednika države i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

"Nema nikakve tajne. Predsjednik Republike je u Varaždinu rekao da bi se sastao i ja sam rekao da to ima smisla. To je službeni posjet. Ima tu otvorenih pitanja, mostovi, ceste... Moj stav o BiH je jasan. To je naša prijateljska susjedna zemlja koju podupiremo u smjeru NATO-a i EU. Ako imate situaciju gdje netko s područja RS-a želi napraviti cestu i zbog toga srušiti kuće Hrvata koji tamo žive, onda je moja zadaća da nazovem Dodika i kaže da bi ta trasa trebala možda ići nekim drugim putem. To je poanta, rekao je Plenković.

Podsjećamo hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH kritizirali su ih što primaju Dodika, srpskog člana državnog vrha poznatog po tome što dovodi u pitanje opstanak BiH.

U uredu predsjednika Zorana Milanovića ističu da su im dva glavna cilja stabilnost susjedne države i zaštita prava Hrvata.

"Dodik nekoga predstavlja... Sugovornici su svi o kojima ovisi dogovor", rekao je novinarima izvor s Pantovčaka. "Vrijeme na neki način curi. Ako se želi postići dogovor u interesu te zemlje, vrijeme je da se počne što prije."

Visoki dužnosnik kaže da za susret s Dodikom znaju čelnici druga dva naroda u BiH koji će također biti pozvani u Zagreb.

Bošnjački član predsjedništva BiH Šefik Džaferović upozorio je da susreti u Zagrebu ne mogu imati obvezujući karakter za bilo koga u njegovoj zemlji, ali da bi mogli imati negativne posljedice.

Hrvatski član Željko Komšić osobito problematičnim smatra to što će Milanović i Plenković Dodika primiti samo dan nakon što je on u Banjoj Luci održao još jedan zapaljivi govor u kojemu je doveo u pitanje opstanak BiH.

Zagrebu stoji iza Daytonskog sporazuma i ustraje da Hrvati sami biraju svoje predstavnike

Predsjednikov ured odbacuje te kritike i ističe da je susret s Dodikom samo početak političkih konzultacija s predstavnicima naroda u BiH, u sklopu šire Milanovićeve inicijative da se oživi zastali dijalog o budućnosti susjedne države.

"Ukupna stabilnost zemlje i zaštita prava naših sugrađana iz dokumenata iza kojih mi stojimo... To je hrvatski interes i predsjednik će na najbolji mogući način raditi na tome da ih ostvari", rekao je visoki dužnosnik.

Hrvatska je jedan od potpisnika Daytonskog sporazuma kojima je BiH nakon rata od 1992. do 1995. ustrojena kao država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Zagreb ustraje na tome da najmalobrojniji Hrvati sami birati svoje političke predstavnike, umjesto da ih preglasavaju brojniji Bošnjaci s kojim čine Federaciju BiH. Drugi, većinski srpski entitet je Republika Srpska. 

Hrvatska očekuje da se vodeća hrvatska i bošnjačka stranka HDZ BiH i SDA uoči izbora 2022. dogovore  o izmjenama izbornoga zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata, kao što je bio slučaj kod kontroverznog izbora Komšića 2018.

Nedavna izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kako će Bošnjaci Hrvatima na sljedećim izborima, uz Željka Komšića, nametnuti i političke predstavnike na drugim razinama, više hrvatskih dužnosnika nazvalo je državnim udarom i agresijom na Hrvate.

Premijer Plenković, koji je u ponedjeljak bio u Mostaru, izjavio je da će Hrvatska nastaviti biti "odvjetnik BiH i prava Hrvata" te je izrazio očekivanje da će se poštovati Daytonski sporazum.

Istaknuo je da će Hrvatska kao i dosad razvijati suradnju sa sva tri konstitutivna naroda i svim građanima BiH te koja će podupirati tu zemlju na putu prema EU-u i NATO-u.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.