Vrijeme koje su Hrvati proveli na bolovanju mjeri se u milijunima: Ovo su najčešći razlozi

Nakon rekordne 2022. godine u kojoj su zaposlenici u Hrvatskoj bili čak 21,6 milijuna dana na bolovanju, u prošloj godini došlo je do pada stope bolovanja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ukupna stopa bolovanja u 2023. iznosila je 3,68, a zaposlenici su bili privremeno nesposobni za rad ukupno 19,81 milijun dana. Drugim riječima, svaki radnik u Hrvatskoj u prošloj je godini prosječno bio oko 11 dana na bolovanju.

"To je značajan pad u odnosu na 2022. kada je ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad iznosila 4,12. Najvišu stopu imali su Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija (4,11), potom Grad Zagreb i Zagrebačka županija (4,09), Split i Splitsko-dalmatinska (3,92) Gospić i Ličko-senjska županija (3,86) te Krapina i Krapinsko-zagorska (3,81)", priopćili su RTL-u iz HZZO-a.

FOTO: Unsplash (Ilustracije)

Prošle godine svaki dan na bolovanju je bilo 63.499 osoba

Dodali su kako je tijekom prošle godine svakog dana prosječno na bolovanju bilo 63.499 osoba, od toga na teret sredstava HZZO-a 31.352 osobe, a na teret poslodavca 32.147 osoba. Navode kako su najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad bile bolesti mišićno-koštanog sustava (od kojih su bile najčešće bolesti intervertebralnih diskova i dorzopatije).

Zatim slijede stanja u trudnoći, porođaju i babinjama; prijelomi i ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka; akutne infekcije gornjega dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.

Otkriven novi organ u ljudskom tijelu: 'Velik je to korak'

Usporedbe radi, broj dana koje su radnici u Hrvatskoj lani proveli na bolovanju manji je i u odnosu na 2021. godinu kada su privremeno bili nesposobni za rad ukupno 20,2 milijuna dana.