Vladin savjetnik: Samo tri proizvoda ističu se s nešto višim rastom cijena od prosjeka; Sever: Upravo to je udar na kućanstva

"Zadnjih mjeseci prisutan je pritisak na rast cijena , no samo u nekim segmentima. Postoje skupine proizvoda i usluga koji se prate. Od rasta stope inflacije od 4,8 posto u studenom od 12 skupina proizvoda samo tri se ističu s nešto višim rastom od prosjeka - hrana, alkoholna pića i duhan te prijevoz. Imamo sužen spektar proizvoda koji je pod pritiskom rasta cijena, no velik je udio energenata u rastu cijena. Bitno je naglasiti, na razini cijele godine očekuje se inflacija 2,3-2,4 posto, a iduće godine možda malo više no očekuje se s vremenom i popuštanje inflatornog pritiska. Korekcije nisu ništa neuobičajeno u ekonomiji, samo prilagodba realnoj situaciji", rekao je Savić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako je poskupio život prosječnim građanima RH više nego što to na prvi pogled statistike inflacije govore.

"U uvjetima u kojima su niska primanja u kućanstvima u tim uvjetima su neki segmenti udarili puno snažnije kod svojih poskupljenja na standard kućanstava nego neke druge cijene jer one na veliki dio kućanstava nemaju utjecaj. Kad je riječ o hrani, jasno je da je upravo udar poskupljenja hrane bio i najjači udar na kućanstva jer je najveći udio troška mjesečne potrošnje upravo na razini hrane", rekao je Sever.

"Vidjeli smo i po ovim podacima koji su se ovih dana pokazali, pa i danas, vezano za samu stopu inflacije da na jednoj strani kod nas je najveći udar išao upravo kroz povećanja cijena hrane, na drugoj strani unutar Europske unije se pokazalo da je najveći udar išao kroz energente, kroz poskupljenje energije, pa onda usluga pa tek onda ide sve ostalo", dodao je.

"Kad gledamo prosjek cijena hrane on je u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU između 92 i 93 posto, ali je udio troška hrane je negdje kod nas 28 posto, a u prosjeku EU 13 posto, a razvijenije zemlje i ispod 10 posto. Kad se na hrani fokusira puno poskupljenja onda je jasno koji je to udar. A zamislimo koliko je to udar kod nekoga tko je na minimalnoj plaći ili su primanja oko minimalne ili prosječne mirovine", istaknuo je Sever.

Direktor trgovačkog lanca Drago Munjiza rekao je kako je rast u Europi u tri kvartala robe široke potrošnje u kojoj je u velikoj većini hrana je 3,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

"Taj rast od 3,5 posto sastoji se od 3,3 posto rast vrijednosti poskupljenja, a samo 0,2 posto rast količina prodaje. Kod Hrvatske je malo bolja situacija. Hrvatska raste šest posto u potrošnji, a samo 1,5 posto je pitanje cijena, odnosno financijski rast, a ostalo je količinski rast. Hrvatska koja je dio EU ima puno manje učešće rasta cijena u odnosu na rast količina. Svi ste svjedoci, na radiju, TV velika je konkurencija i mi naprosto ne možemo dizati cijene hrane neodgovorno nego se uklapamo u poskupljenja, ili klimatske promjene ili ostale trendove koji čine naše ulazne troškove.

Gotovo niti jedan trgovački lanac nije u mogućnosti dignuti cijene, a da to krajnji kupci ne uspoređuju s vikend akcijama ostale konkurencije. Poskupljenja su evidentna, ali se moramo uspoređivati s prosjekom ili zemljama. U Hrvatskoj je puno manji rast cijena nego u Europi, hrana čini dobar dio ukupne košarice stanovništva i ja vjerujem da neće inflacija prijeći ono što se već dogodilo u Europi, to je tri posto u ovom dijelu za koji smo mi odgovorni, a to je roba široke potrošnje", naglasio je Munjiza.