Vlada uputila u Sabor prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku: 'Kroz njega progovara identitet naroda'

Donošenjem ovog zakona skrb o hrvatskom jeziku i književnosti po prvi puta bi dobila nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Cilj je zakona, rekao je, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima, koji na to imaju pravo.

Zakon se u proceduru šalje, kazao je premijer, u povodu 180. obljetnice važnoga događanja u hrvatskoj povijesti, a to je 2. svibnja 1843. godine kada je Ivan Kukuljević Sakcinski po prvi put održao govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru te pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u škole, urede i javni život, budući da je od 13. stoljeća sve bilo na latinskom jeziku.

Podsjetio je i na zaključak Sabora od 23. listopada 1847. godine, također na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Osigurati dragocjenu vrijednost jezika jer kroz njega progovara identitet naroda

"Cilj zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz kojeg progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, jer je jezik živ", istaknuo je premijer.

Hrvatska bi se donošenjem zakona pridružila brojnim europskim državama (Francuska, Slovačka, Poljska, Litva, Slovenija, Švicarska, Belgija) koji imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj upotrebi jezika, dodao je.

Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao osnovica za standard te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu.

S obzirom na to da je jezik nematerijalno dobro te je obilježje identiteta i pripadnosti narodu, naglasio je premijer, obveza je Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika, osobito u vremenu globalizacije.

FOTO:  HINA/Daniel Kasap

Zakon ne ograničava slobodu književno-kulturnog izražavanja 

A to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskog jezika u službenoj javnoj uporabi, rekao je uz zahvalu Matici hrvatskoj na inicijativi za donošenje zakona.

"Zakonom se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija. Zakon ne ograničava zakonitu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj", naglasio je premijer.

HDZ-ovac podržao Frku Petešića i sve pojasnio snimkom: 'Zlonamjerni se rugaju, ne daj se smesti'

Zakonom se predlaže da, radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i u međunarodnom okružju, Vlada osigura izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera.

Predlaže se i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, koje bi imalo predsjednika i 14 članova, kao koordinacijskoga savjetodavnog tijela koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi i koje će se baviti pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, kao i raznolikosti narječnih idioma te njihovih specifičnih funkcionalnih uporaba.