VLADA Prihvaćena izvješća o poslovanju APN-a i poslovnih zona, u Sabor upućene izmjene mirovinskih zakona

Proračun APN-a za 2018. godinu iznosio je 205,5 milijuna kuna, a utrošeno je 111 milijuna kuna ili 54 posto. Ukupni prihod te agencije u 2018. godini iznosio je 282,7 milijuna kuna, a rashodi 177,1 milijun kuna. 

U izvješću o  poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini, kaže se da je u 2018. godini (kao i u 2017.) poslovalo 11 slobodnih zona i to na kopnenom području sedam, a na lučkom četiri.

U slobodnim zonama poslovalo je ukupno 89 korisnika koji su zapošljavali 2.885 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,97 milijardi kuna, što je 9,3 posto više nego u prethodnoj godini, a korisnici su ostvarili dobit u iznosu od 150,45 milijuna kuna ili 35,7 posto više nego u prethodnoj godini.

Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 1,01 milijardu kuna ili 4,3 posto više nego u prethodnoj godini, kaže se u izvješću. 

Izmjene Zakona o radu i pet pripadajućih zakona

Vlada je u četvrtak predložila i izmjenu zakona o provedbi uredbe Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva. Radi se o usklađivanju s propisima EU, kojim se umjesto dvogodišnjeg izvješćivanja Europske komisije propisuje obveza jednogodišnjeg izvješćivanja o uvozu drva i proizvoda od drva iz trećih zemalja na područje Europske unije, odnosno Republike Hrvatske te o samom prometu između država članica, radi sprječavanja stavljanja na tržište nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva.

Vraćanje granice​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života bio je jedan od zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa, a Vlada je ovim izmjenama, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u cijelosti preuzela njihove  prijedloge uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa.

"Unatoč tome što ćemo, poštujući volju više od 700 tisuća građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz inicijativu, za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života, Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine. Naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68. godine života te se, uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže i izmjena radnopravnih propisa u tom smislu", rekao je.

Na taj se način, istaknuo je Aladrović, ublažavaju negativne posljedice i uspostavlja svojevrsna ravnoteža između zahtjeva građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustav, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina.

"Tim pristup pružamo priliku svima koji žele raditi da ostanu duže na tržištu rada, što će povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode proračuna, kao i na visinu budućih mirovna", istaknuo je ministar obrazlažući prijedloge izmjena sedam zakona.

Izmjene zakona

Izmjenama Zakona o radu povećava se propisana dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 68 godina života, a izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto važećih navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža.

Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Izmjenama se propisuje i polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine (penalizacija) od 0,2 posto umjesto od 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.

Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene - umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) temeljem izmjena Zakona o radu predlaže se povećanje dobne granicu za prestanak ugovora o radu (službe) po sili zakona s 65 godina života (i 15 godina mirovinskog staža) na 68 godina života, a tko želi moći će otići u mirovinu prije navršenih 68 godina života, uz sporazumni prestanak rada (službe) ili otkaz.