Vlada odlučila radnicima Orljave isplatiti nepodmirene otpremnine!

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da, u skladu s kolektivnim ugovorom sklopljenim još 2010. godine, 237 radnika Orljave u stečaju ima pravo na isplatu otpremnine od osam prosječnih plaća koje je radnik ostvario tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Stečaj nad Orljavom, koja je u vlasništvu države, otvoren je u srpnju 2021. godine, a u toj tekstilnoj tvrtki većinom su radile žene. 

Po podatcima koje je iznio Bačić, prije otvaranja stečaja Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplatila je radnicima tri plaće u iznosu od oko 2,45 milijuna kuna, a nakon otvaranja stečaja još jednu plaću, naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora i dio otpremnina u visini tri prosječne plaće u ukupnom iznosu od 2,38 milijuna kuna.

"Iznos koji je Agencija isplatila nije bio dostatan da se podmiri cjelokupni iznos otpremnina koji je propisan kolektivnom ugovorom. Te neisplaćanja potraživanja jesu u razini prvog višeg isplatnog reda i odnose se na tražbine na 237 radnika", objasnio je Bačić. 

Stoga se odlukom predlaže i zadužuje Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) da u ime Republike Hrvatske sklopi s radnicima ugovore o prijenosu tražbina kojima RH preuzima tražbine radnika stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda na ime naknade za otpremnine i ostala prava iz radnog odnosa u najvećem ukupnom iznosu 491,07 tisuću eura, rekao je Bačić, dodajući da će se potrebna sredstva osigurati preraspodjelom sredstava u državnom proračunu. 

Podsjetio je također na sastanke s predstavnicima sindikata, zaposlenika odnosno zaposlenica te je, zajedno s CERP-om i Ministarstvom financija, predložena odluka koju je Vlada i prihvatila. 

Prema samoj odluci, ona se odnosi na tražbine radnika, ali ne i na tražbine članova uprave Orljave u stečaju.

Novi zakon o izvanparničnom postupku

Javni bilježnici ubuduće će moći kao povjerenici suda postupati u određenim, isključivo nespornim izvanparničnim postupcima, među inim kod sporazumnog razvoda braka, predlaže Vlada novim zakonom o izvanparničnom postupku koji je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor.

Javnim bilježnicima povjerilo bi se postupanje i kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te uređenja međa i razvrgnuća suvlasničke zajednice ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog.

Novi se zakon donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. koja su danas neprimjenjiva, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.

Svrha predloženog zakona stoga je urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i zajamčio pravnu sigurnost, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Sufinanciranje troškova režija za privremeno stambeno zbrinute nakon potresa

Vlada je donijela i odluku o sufinanciranju troškova režija za privremeno stambeno zbrinute osoba čije su nekretnine stradale u potresima na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Sufinanciranje u iznosu od 100 do najviše 160 eura mjesečno, ovisno o broju članova kućanstva, odnosi se na privremeno stambeno zbrinute korisnike mobilnih stambenih jedinica (kontejneri i kontejnerska naselja) te osobe zbrinute temeljem odluke Vlade o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje.

Ukupno bi temeljem odluke bilo obuhvaćeno 1513 obitelji i mjesečno će za to trebati 500 tisuća eura, za što će se do kraja lipnja sredstva isplaćivati iz Fonda solidarnosti EU, a nakon toga iz državnog proračuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlade Branko Bačić.

Na sjednici je donesena i odluka o oslobađanju od plaćanja zajedničke pričuve, dok se nekretnina ne obnovi, suvlasnika višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada u jedinicama lokalne samouprave na čijim je područjima proglašena katastrofa, a čije su nekretnine stradale u potresima.

Odluka se ne odnosi se na suvlasnike zgrada koji sami odluče da žele nastaviti plaćanje zajedničke pričuve te na suvlasnike zgrada koji su na teret pričuve preuzeli kreditne ili neke druge obveze.

Građevinski fakultet zagrebačkog Sveučilišta Vlada je odredila kao tijelo koje utvrđuje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti za isplatu novčanih pomoći prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.