Vlada će na sjednici, kako je i najavljeno, donijeti odluku o otpisu dugova građana. Radi se o prijedlogu odluke o prihvaćanju Prijedloga sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima.
Najavljene mjere oko otpisa dugova trebale bi obuhvatiti 60-ak tisuća ljudi, najavila je prije Nove godine potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.
"Riječ je o ljudima koji su blokirani dulje od godinu zbog duga do 10 tisuća kuna, 25 tisuća kuna se odnosi samo na trgovačka društva koja su u većinskom državnom vlasništvu", objasnila je Opačić. Dogovor je postignut s komunalnim i državnim tvrtkama, a čekalo se još na teleoperatere koji su se u pregovorima pokazali kao tvrd orah.
Opačić je inače naglasila da se radi o jednokratnoj mjeri koja će se primjenjivati uglavnom na korisnike zajamčene minimalne naknade, odnosno isključivo korisnike socijalne skrbi. Mjerama je obuhvaćen i dio umirovljenika čija primanja ne prelaze 2.500 kuna za samce, odnosno 1.500 kuna po članu kućanstva.
"Doista je riječ samo o onima koji su najsiromašniji. Kriteriji su vrlo, vrlo strogi i rigorozni". Svi će detalji, kako je najavila Opačić, biti jednostavno objašnjeni na internet stranicama.
Kervatin: Ne koristimo riječ "oprost"
Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin u nedavnom razgovoru za direktno.hr poručila je da ne koristimo riječ "oprost" duga.
"Opraštamo djeci, maloljetnicima, slabijima od sebe, ugroženima…I to je u redu, ali nemojmo koristiti oprost u odnosu 'politika' i građani. Ako tko treba nešto opraštati - to smo mi, jer mi smo država, oni su samo prolazna vlast. I oni su napravili loš posao kojima su nas (državu) unazadili. Dakle, na nama je da im ili oprostimo ili da ih kaznimo. Na nama, koji su osnovni i glavni element države koja je naša. Vlast je nešto privremeno, država je stalno, a državu tvore ljudi i teritorij!“, poručila je predsjednica Blokiranih.
Dodala je da ljudima koji su pod blokadom radi lošeg zakona ne treba nuditi oprost nego promijeniti zakon i omogućiti državu po ljudskom ključu, državu za ljude, a ne državu samo za vlast.
"Prema nekim teoretičarima socijalnog prava 'empatija i altruizam' su urođene vrijednosti, rodiš se kao altruist, rodiš se kao osoba koja se loše osjeća kad vidi da ljudi do njega pate. Mislim da je i za to potrebno da živimo barem 2-3 generacije u miru. U miru i u blagostanju. Dok živimo ovako kako živimo iluzorno je očekivati da većina trči ulicom sretna s rukama punim cvijeća, altruistična i sretna. Mi teško živimo, u teškom društvenom okruženju i zato smo svi zajedno teški. Ali imamo dobre gene. Kamene, možemo sve izdržati i znamo biti i jako dobri. Imamo dobre temelje, samo da nam je još i urediti državu po tim temeljnim vrijednostima, gdje bi nam bio kraj", zaključila je Miriam Kervatin.
