VLADA Marić: Vlada odlučila aktivirati državnu imovinu na otocima vrijednu oko 200 milijuna kuna

"Vlada je danas donijela 29 odluka koje aktiviraju državnu imovinu na otocima, a ukupna vrijednost tih nekretnina je gotovo 200 milijuna kuna", rekao je ministar Marić novinarima nakon sjednice Vlade. Objasnio je kako će se aktivirana državna imovina na otocima pretvarati u domove mladih, domove umirovljenika, vatrogasne domove te za društvenu i kulturnu namjenu.

Ministar Marić je podsjetio kako je prije današnjih 29 odluka Ministarstvo državne imovine u posljednjih godinu donijelo 23 odluke o aktiviranju imovine na otocima te je najavio kako će se donijeti još desetci takvih odluka.

Dodao je kako je od 23 odluke o aktiviranju državne imovine danas u Hvaru potpisano pet ugovora o davanju na korištenje objekata na otocima.

Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar Goran Marić posebice je istaknuo zapuštenu imovinu na otocima Lastovu i Visu, gdje je bilo najviše vojnih objekta bivše JNA.

"Na Lastovu je 40 posto zemljišta, to jest oko 20 milijuna četvornih metara bilo 50 godina pod izolacijom i mislim da će se većina toga uspjeti aktivirati za potrebe vinogradarstva, a neki dijelovi za komercijalne potrebe pa će to imati izravan utjecaj na razvoj gospodarstva", rekao je, ističući da se najviše odluka o aktiviranju državne imovine odnosi na Vis.

Napuštenu  zgradu Centra za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" komercijalizirati-  skvotere protjerati 

Na upit što će biti sa skvoterima u Centru za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" u Nazorovoj ulici u Zagrebu, ministar   Marić je odgovorio kako trebaju biti protjerani iz tog centra jer su se onamo bespravno uselili.

Ministar Marić je danas na Hvaru rekao da ga ne zanima što će biti sa skovterima, "neka država funkcionira i treba ih protjerati iz tog centra jer su tamo nasilno provalili i bespravno uselili."Meni je nejasno zašto država putem svojih institucija ne reagira promptnije", istaknuo je Marić.

Dodao je kako je Ministarstvo državne imovine učinilo sve što može  jer u tom centru "nije mjesto nikomu tuđem, pogotovu kad provali".

Podružnica Centra za odgoj i obrazovanje ''Vinko Bek" u Nazorovoj ulici u Zagrebu zatvorena je početkom rujna 2015. godine. Geotehnički elaborat pokazao je kako je zgrada opasna za rad i život pa je 20-ak slijepih i slabovidnih učenika preseljeno u zgradu u Kušlanovoj ulici.

Na upit kakav je plan s tim centrom, ministar Marić je danas odgovorio da će tu imovinu komercijalizirati ako takva nikomu ne odgovara jer je zapuštena, i u nju treba ulagati.  Po njegovim riječima, Ministarstvo državne imovine najprije će poslati dopise svim tijelima državne uprave kako bi se vidjelo imaju li ona potrebu za takvom nekretninom, ali je, kako je dodao, pretpostavka za raspolaganje tom nekretninom da se njome nitko protupravno ne koristi.

"Nažalost, Hrvatska je prepuna nasilnika i otimača. Puno je raznoraznih otimatelja imovine Republike Hrvatske", rekao je Marić.

Također je rekao kako Ministarstvo državne imovine Državnom odvjetništvu (DORH) namjerava poslati zahtjev radi "pokretanja postupka iseljenja i naplate protupravno stečene koristi".

Žalac: Zakon o otocima trebao bi pokrenuti i nove projekte za tzv. pametne otoke

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac rekla je u petak na Hvaru da se već od 2020. godine očekuje pokretanje novih projekata za tzv. pametne otoke te je kao primjer navela izgradnju električnog trajekta, desalinizaciju vode, omogućavanje energetske neovisnosti otoka, smještanje otpada u kružno gospodarstvo i sl.

Žalac je u petak u Hvaru, nakon sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen konačni prijedlog zakona o otocima, rekla da je i sadašnji Zakon o otocima pridonio poboljšanju uvjeta za život na otocima.

"Lani se otvorila 121 tvrtka na hrvatskim otocima, a to su dobri pokazatelji. Uvjerena sam da ćemo zajedničkim koordinacijskim radom, svi resori u Vladi i na regionalnoj i lokalnoj razini raditi na dobrobit otočana te odgovoriti na izazov da svi građani imaju jednak tretman", rekla je Žalac.

Potpore gospodarstvu, prometna i međuotočna povezanost, poboljšanje prometne infrastrukture - što je na otocima veliki problem, jačanje zadrugarstva i pomoć EU fondova mjere su koje će najviše pridonijeti razvoju, rekla je Žalac.   Istaknula je da se na otocima provode 64 projekta novcem iz EU fondova, vrijedna 1,5 milijarda kuna.

Najavila je i projekt za "pametne samoodržive otoke". "Pametni otok se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pritom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene", rekla je Žalac.

Kao primjer navela je izgradnju električnog trajekta koji manje šteti okolišu, svrstavanje otpada kao resursa kroz kružno gospodarstvo, projekt desalinizacije vode i energetsku neovisnosti otoka. Dodala je da će se "mapirati svi hrvatski otoci, detaljno analizirati na terenu i predložiti novi projekti za financiranje".

"Očekujem da ćemo već 2020. godine biti u potpunosti spremni i krenuti s realizacijom novih projekata", dodala je.

Stari zakon iz 1999. godine dosad je ostvario rezultate, rekla je Žalac, dodajući da je na otocima sedam tisuća stanovnika više u odnosu prema zadnjem popisu stanovništva. Izrazila je nadu da će novi popis stanovnika pokazati kako ih ima i više.

"Sigurno su mjere starog zakona, a sada i novoga koji će se donijeti do kraja ove godine, polučio rezultate te da ćemo imati sve veća kapitalna ulaganja u otoke", rekla je Žalac.