VLADA Marić predstavio zakone iz petog kruga porezne reforme; u Sabor upućen novi Zakon o elektroničkim medijima

Predloženo je snižavanje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, a Marić je rekao da u ovom trenutku u Hrvatskoj 1,8 milijuna od 2,8 milijuna obveznika poreza na dohodak niti ne plaća taj porez s obzirom na visinu dohotka.

"Ukupni efekt bit će dvije milijarde kuna, ali to neće ići na teret lokalne samouprave nego na teret državnog proračuna“, poručio je Marić.

Istaknuo je kako je u sklopu porezne reforme proširen krug neoporezivih primitaka s 2500 kuna na godišnjoj razini na 13.000 kuna, koje  godišnje može poslodavac isplatiti bez javnih davanja.

U sklopu porezne reforme Fond izravnanja ne nestaje, nego ostaje i sredstva će ići za slabije razvijene općine i županije, naglasio je Marić.

Izmjena će biti i u ostvarivanju dohotka od imovine, primjerice iznajmljivači stanova neće više morati ovjeravati ugovore kod javnog bilježnika prije porezne uprave.

"Ako se odluče za ovjeravanje kod javnog bilježnika, neće morati odlaziti u poreznu upravu, jer je javni bilježnik obavezan proslijediti ugovor poreznoj upravi“, objasnio je ministar.

U izmjenama poreza na dobit Marić je pojasnio da je riječ o snižavanju opće stope za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto, a riječ je, istaknuo je, o oko 90 posto obveznika poreza na dobit.

"Ovo je stimulans poduzetnicima i poslodavcima za investicije i zapošljavanje“, istaknuo je.

Radi poboljšanja položaja dužnika i poduzetnika daje se poticaj kreditnim institucijama da pozitivno upravljaju potraživanjima i da s dužnicima dogovore djelomični ili potpuni otpis potraživanja.

U saborsku proceduru upućen novi prijedlog Zakona o elektroničkim medijima

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila nacrt prijedloga novoga zakona o elektroničkim medijima, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je kako očekuju informiranu i dinamičnu raspravu te ostaju otvoreni za unaprijeđenja zakonskog teksta. 

"Mi očekujemo dinamičnu i informiranu raspravu u Hrvatskom saboru, i ostajemo otvoreni s obzirom na veliki broj zainteresiranih da se ta pitanja precizno urede. Do drugog čitanja nastavit ćemo unaprijeđivati te tekstove", kazala je obuljen Koržinek na sjednici Vlade.

Vlada tim prijedlogom usklađuje Zakon o elektroničkim medijima s europskim direktivama, među ostalim s revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama, koje uređuju audiovizualne medijske usluge u digitalnom okruženju.

"Najvažniji elementi odnose se na nove definicije audiovizualnih medijskih usluga, na nove načine definiranja mehanizama utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga", kazala je na sjednici Vlade Obuljen Koržinek. 

Zakon, naglasila je, uvodi i veću transparentnost u objavi podataka o vlasničkoj strukturi medijskih nakladnika, kao i na objave o iznosu i izvorima financiranja, a uvodi se i obveza da se sredstva za financiranje medija na državnim i lokalnim razinama dodjeljuju putem javnog poziva.

Obvezna potrošnja od 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi i oglašavanju medijskih nakladnika proširuje se i na elektroničke publikacije, a donose se i izmjene odredbi kojima se regulira oglašavanje, posebice kod zaštite maloljetnika i reklamiranja duhanskih proizvoda i alkohola.

Zakon donosi niz izmjena vezano uz televiziju i radio, definiranje njihovih programskih shema. Obuljen Korižinek dodala je da se uvodi bolja zaštita hrvatskih kulturnih i industrija kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih producenata.

Prijedlog ZEM-a donosi i promjene u odredbama koje uređuju narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, ali i preciznije definira obveze pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaje koje generiraju korisnici.

Na nacrt prijedloga ZEM-a tijekom javnog savjetovanja, koje je završilo u ožujku ove godine, upućeno je više od 600 prijedloga i primjedbi medijskih nakladnika i druge zainteresirane javnosti, a ministrica Obuljen Koržinek jučer je izjavila kako je ministarstvo prihvatilo "veliki dio primjedbi" iz javne rasprave. Prijedlozi su se, među ostalim, odnosili i na odgovornost nakladnika elektroničkih publikacija za sadržaj koji generiraju korisnici, poput komentara ispod objava, a Obuljen Koržinek jučer je kazala kako je odgovornost nakladnika za te sadržaje i do sada postojala, a da se ta obveza sada preciznije definira.

Novi Zakon o autorskim pravima

Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kojim se to područje, sukladno dvjema direktivama EU-a, prilagođava digitalnom dobu.

Cilj je izmjena prilagoditi postojeći pravni okvir tehnološkom razvoju koji je izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava.

Važeći zakon je iz 2003. godine i tijekom godina doživio je veliki broj izmjena, a novim se zakonom, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obiljen Koržinek, želi postići djelotvornija zaštita stvaratelja kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na internetu.

Uvode se iznimke i ograničenja autorskog i srodnih prava, prilagođavaju se digitalnom i prekograničnom okruženju, kao i nove mjere za olakšavanje licenciranja za korištenja djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima kako bi se osigurao širi pristup zaštićenim sadržajima, istaknula je.

Prijedlogom novog zakona utvrđuju se i pravila kojima se olakšava prekogranična distribucija televizijskih i radijskih programa te se uvodi mehanizam kojim se olakšava licenciranje u slučaju reemitiranja programa iz drugih država članica EU-a, kao i jasna pravila u situacijama prijenosa programskih signala putem tzv. izravnog protoka.

"Posebno važnim smatramo da će se donošenjem predloženog zakona osigurati bolji položaj dionicima nacionalne kulturne, kreativne i medijske industrije, a u odnosu na internetske platforme, što je posebno značajno u aktualnom kontekstu smanjenog prihodovanja tih industrija koje su uzrokovane epidemijom koronavirusa", kazala je Obuljen Koržinek.

Predloženim će se zakonom osigurati i jasan pravni okvir i olakšati korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava u digitalnoj  i internetskoj nastavi te učenju na daljinu što je, dodala je ministrica, još jedna tema koja u ovim okolnostima postaje posebno aktualna.

Predloženim zakonom uređuje se i autorsko-pravna pitanja za potrebe korištenja audiovizualnih djela koja se nalaze u arhivi HRT-a, a nastala su prije 1990. godine, što će u kontekstu povećane digitalizacije, rekla je Obuljen Koržinek, dovesti do veće dostupnosti kvalitetnih hrvatskih audiovizualnih sadržaja.

Smanjenje članarine u turističkim zajednicama

Od 1. siječnja iduće godine članarina u turističkim zajednicama za svih pet skupina obveznika trebala bi biti 12 posto manja, na temelju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je vlada sa sjednice u četvrtak uputila u Hrvatski sabor.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac rekla je da se prijedlogom zakona propisuje smanjenje obveze plaćanja turističke članarine i to smanjenjem stope na temelju koje se članarina obračunava.

"Stope za obračun članarine su linearno umanjene te će iznos za plaćanje članarine za svih pet skupina obveznika biti 12 posto manji. Propisuje se i mogućnost da Porezna uprava rješenjem izmijeni visinu mjesečnih predujmova članarine zbog znatnijeg pada poduzetničke aktivnosti u tekućoj, odnosno prema prethodnoj godini ili zbog pada poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovovane višom silom", kazala je Brnjac.

Istaknula je i da je vladinim akcijskim planom predviđeno smanjenje članarine, kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i smanjili troškovi gospodarstvenika.

Nove odredbe o članarinama u turističkim zajednicama primjenjivat će se od 1. siječnja 2021. godine. 

Javno savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (TZ) kojim je Ministarstvo turizma i sporta predložilo smanjenje stopa za obračun i plaćanje te članarine za 12 posto, održano je od  23. do 28. listopada.