Vlada ipak smjenjuje ljude koji su naredili skrivanje imovinskih kartica

Priopćeno je to sa zatvorenog dijela sjednice Vlade.

Dubravka Dolenc gostovala je jutros u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', gdje izjavila da su i oni u Agenciji bili zaprepašteni odlukom o uklanjanju imovinskih kartica dužnosnika s interneta, jer agencija to - kaže ona - nije ni naložila.

Rješenjem su, kaže, naložili samo ispravak određenih podataka. No, zbog manjka komunikacije s Povjerenstvom za sukob interesa, imovinske kartice uklonjene su s interneta.

Na pitanje je li to možda zbog kredita koji je po povlaštenim uvjetima Dolenec dobila, pa da se sakriju podaci, odgovorila je da kartice nisu zato uklonjene.

Nevjerojatni argumenti

Agencija je, kako smo službeno dobili kao odgovor, pokrenula proceduru za skidanje na osnovi anonimnih telefonskih predstavki, što je poprilično nevjerojatan argument.

Konkretno, Agenciji smo poslali upit tko je prvotno rekao da do ovih promjena dođe ili tko je pokrenuo inicijativu. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti.

Nastavno na Vaše obraćanje ovoj Agenciji u kojem postavljate upit temeljem koje je pravne osnove postupala Agencija za zaštitu osobnih podataka vezano uz javnu objavu osobnih podataka dužnosnika na internetskim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (dalje u tekstu: Povjerenstvo) putem obrasca „Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika" koje je sadržavalo osobne podatke koji se odnose isključivo na privatnost dužnosnika (bračno stanje, podatke o broju djece ili činjenici neimanja djece, podacima o neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja, dio podataka o kreditnim zaduženjima – naziv institucije kod koje je kredit ostvaren, rok otplate) navodimo sljedeće:

Sukladno čl. 32. St. 3 Zakona o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine broj 106/12- pročišćeni tekst Agencija nadzire provođenje zaštite na prijedlog ispitanika, na prijedlog treće i po službenoj dužnosti).

U konkretnom slučaju radilo se o telefonskim upitima koji su bili anonimni, inicirani objavom spornog obrasca u siječnju 2015. Godine na internetskim stranicama Povjerenstva. Iz tih razloga Agencija je postupak provela po službenoj dužnosti. Također, s obzirom da je temeljna zadaća Agencije zaštita osobnih podataka, Agencija se može odlučiti i na postupanje po službenoj dužnosti kako bi zaštitila identitet stranaka u situaciji kada stranka sama zahtijeva anonimnost ili ako se procijeni da postoje opravdani za takvo postupanje (primjerice kod obrade osobnih podataka vezanih uz radni odnos), kako isti ne bi dodatno otežavali položaj stranci koja je podnijela zahtjev za zaštitu prava.

Kronologija promašaja

Agencija za zaštitu osobnih podataka nedavno je zabranila objavljivanje dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika, što je izazvalo brojne kontroverze u javnosti.

Agencija je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa uputila mišljenje po kojemu smiju prikupljati, ali ne i objavljivati podatke o bračnom stanju dužnosnika, broju djece ili o tome imaju li uopće djece, neto iznosu plaće iz prethodnog zaposlenja, te o kreditnim zaduženjima nastalim prije početka mandata, instituciji u kojoj su se zadužili i roku otplate.

Agencija je u priopćenju kojega je potpisao Rajkovača ustvrdila da su bračno stanje, broj djece i podaci o kreditima koje je dužnosnik podigao prije stupanja na dužnost podaci iz njegove privatne sfere te da "grubo zadiru u privatnost svakog pojedinca, pa tako i dužnosnika".

Objavljivanje takvih podataka nije u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a Povjerenstvo ih je objavljivalo "u prekomjernom opsegu", budući da su putem internetskih tražilica dostupni i izvan Hrvatske, pojašnjavao je Rajkovača.

Također je tvrdio da "jednom objavljeni podaci na internetu postaju trajno dostupni i obradivi globalno svjetskoj javnosti, što znači i neovlaštenim osobama, čime se omogućava zlouporaba".

Zabranu objavljivanja dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika nevladine organizacije GONG i Transparency International Hrvatska ocijenile su korakom unatrag u transparentnosti rada dužnosnika, a takav je potez osudila i cjelokupna hrvatska javnost, uključujući i dvije najveće političke stranke SDP i HDZ.