SADAŠNJI PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA

VIDOVIĆ KRIŠTO NEZADOVOLJNA Objavila što joj je Vlada odgovorila o poslovanju državnih tvrtki s bivšim Šeparovićevim uredom

Autor

bkk

Još 8. studenog prošle godine saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto Vladi je postavila upit o prihodima odvjetničkog ureda Šeparović, čiji je direktor do 2009., kada je postao član Ustavnog suda, bio Miroslav Šeparović, a koje je ostvario u poslovanju s državnim tvrtkama.

22.01.2021. u 15:53
Ispiši članak

U svom upitu saborska zastupnica nabrojala je tvrtke s kojima je odvjetnički ured poslovao, a za koje ju je zanimalo koliko im je ured naplatio svoje usluge. Riječ je tvrtkama u državnom vlasništvu INA, JANAF, Plinacro, Hrvatske vode, Hrvatske šume, HEP i ACI Marine. Vidović Krišto precizirala je da je zanimaju financijski podaci koji se odnose na razdoblje od 2000. do 2019. godine te navodi da nakon što je Šeparović izabran u redove ustavnih sudaca, Odvjetničkim uredom je nastavila upravljati njegova žena.

U petak je nezavisna zastupnica Vidović Krišto s javnosti podijelila odgovor koji joj je Vlada uputila 14. siječnja ove godine, a u kojem stoji da bi "davanje podataka o tome koliko je zaradio odvjetnički ured bio povrijeđen institut porezne tajne", pozivajući se na odredbe čl. 8 Općeg poreznog zakona.

Saborska zastupnica je ujedno na društvenim mrežama objavila i svoj komentar na Vladin odgovor:

"Nažalost, Vaš odgovor je ponovni dokaz kršenja Ustava i zakona od strane Vlade, te zaštite i obrane radnji koje se ne smiju ni braniti, ni štititi.

Osim što ste prekoračili rok za odgovor na moje zastupničko pitanje, i to za više od dvostruko dulje vremena od roka koji je propisan Poslovnikom, odgovarate na nešto što uopće nije postavljeno u upitu.

Kao što je u mom zastupničkom pitanju (u prilogu) jasno formulirano, tražim prihod odvjetničkog ureda koji je bio u vlasništvu sadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića s državnim tvrtkama i institucijama RH, a vi mi odgovarate da mi ne možete dati podatak o dobiti tog odvjetničkog ureda zbog porezne tajne?!

Ovdje se ne može raditi o propustu ili neznanj jer je i svakom pučkoškolcu jasno da prihod nije dobit. Isto tako i vama i svakom službeniku koji je radio na ovom odgovoru je jasno da izdatak državnih tvrtki i ostalih državnih institucija za odvjetničke usluge ne može predstavljati nikakvu tajnu.

Hrvatska javnost svakodnevno svjedoči kršenju zakona od strane Vlade te poticanju društvene nejednakosti i zaštiti korupcije. Međutim, to je neprihvatljivo te je otpor tim vašim rabotama u hrvatskom društvu sve veći. Hrvatski branitelji nisu davali svoje živote za državu uskog kruga povlaštenih i ogromne većine obespravljenih, već su se borili za pravednu Hrvatsku.

Još daleke 1999. godine hrvatska država je imala dovoljno transparentnosti pa je hrvatska javnost znala koliki su izdaci za odvjetnički ured Davida Rivkina u svezi postupka pred Haškim sudom, što je tada izazivalo kontroverzne rasprave zbog visine iznosa odvjetničkih usluga.

Slijedom toga postavlja se pitanje zašto bi primjerice izdatak za postupak izvlaštenja trase plinovoda tvrtke Plinacro, plaćeno odvjetničkom uredu Šeparović, predstavljalo bilo kakvu tajnu?

Transparentnost, jednakost pred zakonom, racionalno raspolaganje novcima poreznih obveznika su standardi koje hrvatski građani s pravom očekuju od hrvatske vlade. Jer upravo ne-pridržavanje tih načela djeluje razarajuće na pravni poredak i gospodarski napredak hrvatske države.

Zahtijevam da mi u roku od 15 dana odgovorite na moje zastupničko pitanje, na što vas obvezuju hrvatski Ustav i Poslovnik Hrvatskog sabora, a kao akademskim građanima jasno vam je što predstavljaju kršenje Ustava i Poslovnika te koje posljedice će snositi oni koji to čine", napisala je zastupnica na Facebooku.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.