KONFERENCIJA 'HRVATSKA 1991. – UKRAJINA 2022: PUT K SLOBODI'
VIDEO Ukrajinski novinar i branitelj: 'Mi Ukrajinci, sada smo vi, Hrvati, prije 30 godina'
Kao nekada hrvatskim, danas bi riječi Siniše Glavaševića odzvanjale ukrajinskim gradovima. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost.
Brojne su sličnosti rata u Ukrajini s Domovinskim ratom u kojem je Hrvatska izborila neovisnost i slobodu. O tome se u četvrtak razgovaralo na Konferenciji "Hrvatska 1991. – Ukrajina 2022. – put k slobodi" koja se održala pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, u organizaciji udruge "Za Vukovar" u hotelu International u Zagrebu.
"Sličnost je stravična. Naš Vukovar, biser na Dunavu krvario je prije 31 godinu kao Mariupolj, grad na Azovskom moru danas", rekao je uime organizatora Damir Luka Saftić.
Sudionici su bili Vasilj Kirilič, veleposlanik Ukrajine u RH, Željka Antunović, bivša ministrica obrane RH, Yevhen Stepanenko, ukrajinski novinar, Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu Civilne zaštite, dr.sc. Robert Barić, vojni analitičar, Jakov Sedlar, redatelj triju filmova o Ukrajini te vukovarski branitelji Damir Poljaković i Tomislav Orešković.
"Hrvatska je obranila svoju neovisnost i to je poruka za Ukrajinu da i ona može jer smo snažni duhom i vjerujem da ćemo obraniti svoju zemlju. Grad Mariupolj je simbol obrane kao i hrvatski Vukovar", rekao je Vasilj Kirilić, veleposlanik Ukrajine u RH.
Damir Poljaković, branio je Vukovar 1991., a ukrajinski novinar Yevhen Stepanenko Doneck 2014.. Obojica su bili ranjeni, a njihove sudbine su slične, kao i njihove riječi.
"Kada znaš da su ti u podrumu cijela obitelj, supruga, dijete i roditelji, cijeli tvoj grad u podrumu, tvoja ulica, prijatelji, tvoj nogometni klub, kombinat, onda odnekud dođe snaga i bilo je ili mi ili oni – nema drugo ", kaže Damir Poljaković, vukovarski heroj s Trpinjske ceste.
"Mi Ukrajinci, sada smo vi, Hrvati, prije 30 godina. Tada ste u Vukovaru branili svoje pravo na slobodu, svoje pravo da sami birate svoju budućnost. Imamo snagu zbog toga što branimo vlastitu zemlju i vlastitu djecu. I agresor i cijeli svijet mislili su da će Ukrajina pasti za nekoliko dana, a borimo se već više od mjesec dana. I plaćamo užasno veliku cijenu za kontinuitet postojanja zemlje", kaže Yevhen Stepanenko, ukrajinski novinar i branitelj.
Profesor Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti sličnosti između dva rata uspoređuje i u stanju na terenu.
"Nitko nije mislio da će se dogoditi takav barbarizam, taktika je 'predajte se ili ćete biti uništeni i izgladnjivani do smrti'. Kao i u slučaju Vukovara kada smo dobili vremena da se pripremimo za obranu, isto tako ova izvrsna obrana ukrajinskih snaga i ruska nespremnost su im stvorili vremena ne samo da prežive, nego na kraju i prisile Ruse na napuštanje kompletnog sjevernog bojišta ", kazao je dr. Robert Barić.
Tomislav Marević iz Civilne zaštite RH svakodnevno logistički pomaže raseljenim ljudima iz Ukrajine.
"Cijeli narod se aktivirao u pomoći raseljenim Ukrajincima i situacija oko njihova prihvata i smještaja je zasad stabilna. Hrvati su odmah po načelu solidarnosti primili Ukrajince u svoje domove. Od 13 tisuća izbjeglih 5 500 je djece i lijepo je vidjeti u parkovima da se ukrajinska djeca druže s našom djecom", rekao je Tomislav Marević.
A koliko je i pjesma bila važna u dramatičnim trenucima Domovinskog rata podsjetio je na kraju konferencije Vladimir Kočiš Zec.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.