VIDEO Selak Raspudić: Zabrinjavajuća tendencija rasta vršnjačkog nasilja

Kazneno djelo vršnjačkog nasilja naraslo je čak 40 posto u 2022. u odnosu na 2021. godinu. Naime, 2021.  je bilo 298 slučajeva, a 2022. -  418 slučajeva, što je i nastavak negativnog trenda od prethodne godine, kada je raslo 11 posto u odnosu na 2020. godinu, rekla je Selak Raspudić (Most) na konferenciji za novinare u Saboru.

Dodala je kako udio ženskih počinitelja vršnjačkog nasilja također polako raste; 2020. je od ukupnog broja bilo 10 posto ženskih počinitelja, 2021. - 11 posto, a 2022. - 14 posto 

Slučajevi teške tjelesne ozljede narasli su za 106,7 posto, a iskorištavanje djece za pornografiju 81,4 posto,  što je također nastavak negativnog pandemijskog trenda, upozorila je Marija Selak Raspudić (Most) na konferenciji za novinare, navodeći najnovije MUP-ove komparativne podatke o vršnjačkom nasilju koje je, kaže, upravo dobila.

Istaknula je i slučajeve djevojke u Jelkovcu, dječaka u Belišću i mladog vojnika u Požegi sa smrtnim ishodom, napominjući da imamo zabrinjavajuće tendencije kada je riječ o vršnjačkom nasilju među mladima.

Do negativnih posljedica dovela razorna kombinacija razloga

Dodala je kako je nasilje manifestacija dubljih problema, često mentalne prirode, tako da u svim mlađim dobnim skupinama imamo i porast pokušaja samoubojstava, do 14. godine za 71,4 posto, od 15. do 18. godine za 10,7 posto, a od 19. do 25. godine za 20 posto.

Kako oba trenda, i onaj o sklonosti fizičkom konfliktu i onaj koji govori o mentalnom zdravlju djece, imaju izrazito lošu tendenciju, istaknula je Selak Raspudić, "krajnje je vrijeme da postavimo pitanje što se to događa s našom djecom i što možemo učiniti da navedene trendove suzbijemo".

Smatra kako je do ovako negativnih posljedica dovela razorna kombinacija razloga, od zatvaranja u vrijeme pandemije kada je raslo obiteljsko nasilje, online nastava, sve snažnija virtualizacija stvarnosti koja kroz nametanje nedohvatljivih standarda vrši poseban tip pritiska na mlađe generacije, plus teror '5,0 uspjeha' kao preduvjeta za daljnje školovanje.

Zato nam je, poručuje, nužan hitan i ozbiljni dugoročni sustavni odgovor koji uključuje jačanje uloge školske medicine, redovite screening programe, usmjeravanje školskih ustanova na odgojnu, a ne na samo obrazovnu funkciju te destigmatizaciju mentalnih problema još od vrtićke dobi.

Potrebno je i što prije donijeti zasebne akcijske planove fokusirane na zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih i, najvažnije, njihovo prevođenje u djelo, zaključila je Selak Raspudić.