VIDEO Selak Raspudić s Roksandić predstavila prijedlog Kaznenog zakona: 'Pojam ekocid treba uvrstiti kao najteže kazneno djelo'

Selak Raspudić je istaknula kako je Hrvatska zemlja velikog prirodnog bogatstva, zato je okoliš nužno zaštititi, to je strateški i gospodarski interes, važan za prosperitet zemlje i turizam kao jednu od najvažnijih grana.

"Jedan od prioriteta u zaštiti strateških nacionalnih interesa i preduvjet gospodarskog razvoja upravo je učinkovitija zaštita okoliša. Hrvatska mora biti zemlja koja pokazuje brigu za okoliš i štiti svoje najvažnije resurse. Ovaj prijedlog uputili smo kao nastavak na zalaganje i borbu za gospodarski pojas, nakon borbe protiv GMO-a, a ovo je treći korak prema zaštiti našeg prirodnog bogatstva, zato želimo uvrstiti pojam ekocida u kazneno zakonodavstvo. Kada to stupi na snagu Hrvatska će prednjačiti u prepoznavanju nužnosti očuvanja prirodnih resursa. Najpoznatiji svjetski primjeri ekocida su izljev nafte u Meksičkom zaljevu i Monsanto, a u Hrvatskoj bi se moglo pod ekocidom promotriti ono što se događalo s onečišćenjem poljoprivredne zemlje otpadom u Slavonsko-brodskoj županiji i ono što se nedavno dogodilo u Istri, kada je u zemlja dugoročno zagađena nedozvoljenim skladištenjem tekstilnog otpada. Hrvatska se treba deklarirati kao zemlja koja medju prvima uvodi pojam ekocida kao krovnog pojma kojim se štiti okoliš", rekla je Selak Raspudić.

Roksandić je pojasnila kako je prijedlogom zakona o ekocidu kao kaznenom djelu bilo spriječiti da dođe do ekocida, a u cilju jače i učinkovitije kaznenopravne zaštite okoliša. Istaknula je kako se ovim Prijedlogom predlaže uvođenje novog članka 192.a "ekocid" u Kazneni zakon, Glavu Dvadeset (XX.) kaznena djela protiv okoliša, kao najtežeg djela u ovoj Glavi koje štiti okoliš.

"Ključno je da je ekocid okarakteriziran kao najteže kazneno djelo, pandan zločinima protiv čovječnosti, a intencija je izbjeći da do ekocida dođe, spriječiti štetu i zaštititi okoliš da se spriječe radnje koje bi dovele do štete za okoliš, prevenirati štetu. Okoliš je shvaćen u sveobuhvatnom smislu, ne samo kako je to učinjeno u pojedinim parlamentima, nego i temeljem analize prijedloga hrvatskih i međunarodnih stručnjaka koji su predložili definicije ekocida. Prva rezolucija neke europske države u korist kriminalizacije ekocida na međunarodnoj razini bila je Rezolucija belgijskog parlamenta koja je usvojena 2. prosinca 2021. velikom većinom glasova, a naglašeno je i kako trenutno međunarodno kazneno pravo ne dopušta kazneni progon fizičkih ili pravnih osoba za najteža mirnodopska kaznena djela protiv okoliša, , te je nužno nacionalnim zakonima, a ne samo izmjenom Statuta Međunarodnog kaznenog suda, regulirati uočenu pravnu prazninu", rekla je Roksandić.

Zanimljivo je naglasiti da je francuski parlament usvojio je Zakon o klimi i otpornosti kojim je uveden pojam ekocida u francusko kazneno pravo u kolovozu 2021., te je zapriječena novčana kazna do 4,5 milijuna eura i kazna zatvora do 10 godina za one koji dovedu do teške i trajne štete zdravlju, flori, fauni ili kvaliteti zraka, tla ili vode.

"Kazneni zakon RH dopunjava se novim kaznenim djelom 'Ekocid'. Biće ovog kaznenog djela ispunjava tko protivno propisima poduzme radnje uz znanje da postoji znatna vjerojatnost da će uslijed tih radnji nastupiti ozbiljna šteta za okoliš koja je široko rasprostranjena ili dugotrajna. Kazna zatvora usklađena je s propisanom kaznom za kaznena djela protiv čovječnosti iz članka 90. Kaznenog zakona. Počinitelj će se kaznit kaznom zatvora od najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ovo blanketno djelo može počiniti bilo tko tko postupa s namjerom. Kažnjavanje za nehaj za ovo najteže kazneno djelo protiv okoliša nije moguće. Biće ovoga kaznenog djela ostvarit će onaj tko s namjerom poduzme radnje koje su zabranjene u relevantnim zakonima koji reguliraju obveze u zaštiti okoliša, ali ako ima znanje da postoji znatna vjerojatnost da će uslijed tih poduzetih radnji nastupiti ozbiljna šteta za okoliš koja je široko rasprostranjena ili dugotrajna", pojasnila je Roksandić.

Selak Raspudić je naglasila kako je bitno građanima ponuditi konkretnu i dugoročnu perspektivu, a takva je i ova inicijativa, a ići će i prema razvijanju rezolucije koja će se ticati zaštite okoliša.

"Za ovu zakonsku inicijativu očekujemo potporu svih parlamentarnih stranaka u Saboru jer je riječ o ključnom hrvatskom društvenom interesu koji nadilazi uobičajene stranačke podjele i ideološke razlike", zaključila je.