VIDEO Prosvjed ispred ministarstva; Ženske udruge blokirale ulicu grada Vukovara

"Nasilje nad ženama sustavan je problem, potrebno ga je adekvatno sankcionirati, država konačno treba ovom problemu adekvatno pristupiti i donijeti zakonodavstvo koje je u skladu s Istambulskom konvencijom i koje nije rodno neutralno", istaknula je Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske. 

Na prosvjedu ispred ministarstva okupilo se 50-ak žena držeći plakat s natpisom "Sigurnost žena je odgovornost države". Na nekoliko minuta blokirale su dio prometnice u Vukovarskoj ulici, a zaustavljeni automobili odazvali su se pozivu udruga s njihovih plakata da "potrube da ih ministar čuje". 

Juras je, u ime gotovo 40 ženskih organizacija i incijativa, ministarstvu predala i zahtjeve kojima traže poboljšanje zaštite žena u Hrvatskoj. Traže da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida, kao i definiranje femicida kao zasebnoga kaznenog djela u Kaznenom zakonu. Osim toga traže i donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu. 

Također, zatražile su i donošenje nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istambulskom konvencijom i predviđenim sredstvima za njezinu provedbu u državnom proračunu. Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Šimundža-Nikolić i istaknula kako ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila, i da bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama. 

"Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve s ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji", rekla je, istaknuvši da će zakonske promjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana. Na novinarsko pitanje planira li se zakonskim izmjenama udovoljiti zahtjevima udruga o zasebnome kaznenom djelu femicida, državna tajnica rekla je da je taj prijedlog i sada pred radnom skupinom. 

"Naravno da ovaj prijedlog ima svoje uporište, no moramo naglasiti da u Kaznenom zakonu i sada postoji djelo teškog ubojstva protiv bliske osobe koja je zlostavljana i koji predviđa maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina", rekla je Šimundža-Nikolić. Na njezinu izjavu nadovezale su se članice ženskih organizacija i upozorile na manjkavosti sustava. Ženska aktivistkinja Neva Tölle upitala je tajnicu zašto postupak prebacivanja nasilja prema ženama iz prekršaja u kazneno djelo traje godinama.

"Zašto ima toliko puno dvostrukih prijavljivanja, kada muškarac udari ženu, a ona mu kaže "Idiote jedan, prijavit ću te”, biva jednako kažnjena kao on?”, upitala je Tolle. "Sve što je ovdje artikulirano razmotrili smo i uredili u više propisa", odgovorila joj je državna tajnica. 

Poručila je i da su hrvatski zakoni koji štite od nasilja u obitelji u skladu s međunarodnim propisima, ali da se u praksi događa da se počinitelj neadekvatno sankcionira, zbog čega se i išlo u zakonske promjene. No i ta je tvrdnja državne tajnice naišla na kritike.  

"Istanbulska konvencija je na snazi već pet godina, a naši zakoni su rodno neutralni i nisu s njom usklađeni. Nemamo strateški pristup svim oblicima nasilja nad ženama, nemamo zakon za to", odgovorila je Juras, koja je prihvatila poziv da s državnom tajnicom o zahtjevima udruga popričaju na sastanku koji je uslijedio.