VIDEO Novi čelnik CDU-a 2019. dodijelio je Steigerovu nagradu Plenkoviću

Odmah je čestitkom reagirao i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. 

Čestitke @ArminLaschet na izboru za predsjednika #CDU! S predsjednikom Vlade NRW @ArminLaschet uspostavili smo odlične odnose prigodom posjeta Düsseldorfu i Essenu, kao i na #MSC2020 u Münchenu. Radujemo se nastavku kvalitetne suradnje @HDZ_HR i #CDU, kao i ?? i ??. #cdupt21 pic.twitter.com/ctE0hag0P5

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 16, 2021

Zanimljivo je da je upravo Laschet Plenkoviću dodijelio Steigerovu nagradu 2019. godine u Essenu, pritom održavši govor u njegovu čast.

Nagrada Steiger dodjeljuje se osobama koje svojim djelovanjem i razmišljanjem dokazuju iskrenost, dosljednost, humanost, otvorenost i toleranciju. Ime nagrade potiče iz rudarstva i predstavlja sinonim za izravnost i otvorenost rudara, takozvanih "Steigera".

Među dobitnicima nagrade, u kategoriji "Europa", bili su Jean-Claude Juncker, Hans-Dietrich Genscher, Romano Prodi i José Manuel Barroso.

Donosimo tadašnji Plenkovićev govor. 

"Hvala Vam, poštovani predsjedniče Vlade Laschet, na Vašem govoru!

Poštovani gradonačelniče Kufen,

Dragi Elmar,

Dame i gospodo,

Velika mi je čast biti danas u Njemačkoj, u Sjevernoj Rajni-Vestafliji i večeras ovdje u Essenu i primiti nagradu Der Steiger.

Njemačka je važan partner Hrvatske. Naše zemlje imaju niz poveznica: veliku hrvatsku zajednicu u Njemačkoj, koja samo ovdje u Sjevernoj Rajni i Vestafliji broji 60 tisuća članova, kao i njemačke poduzetnike, turiste, studente i znanstvenike u Hrvatskoj. Tome treba dodati naše izrazito dobre političke, gospodarske i kulturne odnose na bilateralnoj i europskoj razini.

Dopustite mi na početku malu usporedbu – posao predsjednika Vlade doista ima dosta sličnosti s jednim Steigerom.

Moja zemlja, Hrvatska, težila je ulasku u Europsku uniju još od proglašenja neovisnosti 1991. Ostvarenje tog cilja bilo je, nažalost, mnogo teže nego za druge nacije srednje Europe. Agresija na Hrvatsku jasno nam je pokazala neprocjenjivu vrijednost najdužeg razdoblja mira u povijesti. Taj je mir našem kontinentu donio europski projekt.

Dok je Hrvatska na početku novoga milenija tek započinjala pristupne pregovore, Europa je već ubrzano koračala prema sve tješnjoj integraciji. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila od rata, obnovila, preobrazila, razvila, i naposljetku 2009. postala članica NATO-a i 2013. Europske unije.

Ovu nagradu stoga vidim i kao priznanje mojim sugrađanima u izgradnji europske Hrvatske. Danas Hrvatska želi biti dio najuže jezgre Europske unije i uključiti se u Schengen i europodručje.

Dame i gospodo,

Europa se danas nalazi pred, možda, najvećim izazovima od kraja Drugog svjetskog rata: Brexit, migracije, jačanje populizma, četvrta industrijska revolucija, demografska stagnacija, nove sigurnosne ugroze, terorizam, drastično promijenjeno vanjskopolitičko okruženje, klimatske promjene, i mnogi drugi. Na ta pitanja, čak i najveće europske države više ne mogu same odgovoriti. Zajedno, međutim, to možemo i to je osnovni smisao postojanja Europske unije.

Tako su je vizionarski uspostavili Konrad Adenauer i ostali oci utemeljitelji. Europska unija je povijesno daleko najuspješnija međudržavna suradnja u suočavanju s globalnim izazovima.

Zajedno gradimo Europu po mjeri svih naših naroda, ali koja je istodobno uvažena svjetska sila čiji se glas cijeni i čuje. Stoga sam uvjeren da egoizam i izolacionizam nisu rješenja koja bi našim nacijama mogla pružiti bolji životni standard i sigurnost.

Europa je zajednica ravnopravnih i solidarnih naroda.

Europa je zajednica prosperitetnih i sigurnih zemalja.

Europa treba ostati zajednica vrijednosti i pravne države.

I Europa je globalni uzor po svom razvoju i solidarnosti.

Europa sve to treba ostati.

Ali Europa bi trebala postati i društvo znanja, inovacija i digitalizacije.

Takva Europa ne smije zanemariti svoje susjedstvo, a osobito jugoistočnu Europu. Jer tamo je europsko članstvo motivirajuća perspektiva i potvrda atraktivnosti Europe.

To je Europa za koju će se Hrvatska zalagati za vrijeme svog predsjedanja Vijećem Europske unije. Moja zemlja je ponosna što će, ni trideset godina nakon stjecanja neovisnosti, imati priliku biti za kormilom Europske unije u prvoj polovici sljedeće godine, prije Njemačke, koja preuzima u drugoj polovici godine.

Zahvaljujem Vam još jednom na ovom priznanju. Bit će mi dodatni poticaj za još snažnije zalaganje za europsku Hrvatsku i uspješnu Europsku uniju!

Hvala vam!", poručio je tada Plenković.