ISKRENO PROGOVORILA O VJERI I OBITELJI

VIDEO: IMA LI PREDSJEDNICA REZERVNU OPCIJU? U najtežim trenucima uvijek sam bila i ostajala u Hrvatskoj

Autor

pv/ika

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dala je intervju za Hrvatski katolički radio glavnom uredniku Siniši Kovačiću u kojem je među ostalim govorila o osobnom vjerničkom iskustvu, odnosu s Bogom, Katoličkom Crkvom te o aktualnim dnevno - političkim temama.

04.07.2019. u 11:18
Ispiši članak

Nađete li vremena za slušanje HKR-a, unatoč brojnim obvezama?

Nađem vremena, a posebno u automobilu. Moram reći, a nadam se da se dečki koji su u mojoj pratnji neće naljutiti, ima nekoliko njih koji redovito slušaju Hrvatski katolički radio i mole krunicu u autu. Iznimno mi je drago da su svi ljudi koji me okružuju vjernici. Naravno, ne dijelim ljude na to jesu li vjernici, agnostici ili ateisti, ali ipak dijeleći zajednički sustav vrijednosti, osjećam povezanost i bliskost zato što je vjera nešto što se ne uči nego što ste živi cijelim životom i što vas podsjeća, barem mene i na one najljepše trenutke djetinjstva. Meni je jedno od najdražih čitanja Poslanica svetog Pavla apostola Korinćanima 1,13 o ljubavi. To je poslanica koju sam izabrala i pročitala i na vlastitom vjenčanju.

Koliko u danu pronađete vremena za Boga, za molitvu?

Obavezno ujutro i navečer prije spavanja. Idem na mise, molim krunicu. U trenucima kad mi je teško molitva čak nekako skrene misli s tih poteškoća. U Hrvatskoj ne znamo dovoljno cijeniti ono što imamo. Kad sam bila ministrica vanjskih poslova i kad sam bila u teškim trenucima, puno težim nego sada, bila je riječ o situaciji kad vas iznevjere, okrenu vam leđa oni kojima ste vjerovali, onda sam u jednoj zračnoj luci našla naslovnicu jednog svjetskog dnevnika podijeljenu na dvanaest fotografija na kojima su bile majke iz ratnog Iraka kako sjede uz krevete svoje djece u bolnicama, gdje su djeca totalno izgladnjela, nema hrane, lijekova, i vidite očaj u očima majki i tu sam naslovnicu stavila u torbicu i kad god sam mislila da mi je teško, pogledala sam ju i rekla "Gle, koliko si sretna, nisi u ovoj situaciji".

Ne osjećate nelagodu kada slušate neke propovijedi? Vrlo često se zna u javnosti steći dojam kako je neki biskup "očitao lekciju" političarima… Pronalazite li se ponekad u tim porukama koje čujete s oltara?

Ne osjećam se nelagodno jer svatko ima pravo na svoje mišljenje pa tako i biskupi, makar oni bili ponekad i u krivu. Dakle, kada slušam poruke s oltara slušam ih prije svega kao vjernica. Jednim dijelom i kao predsjednica. Naravno, Crkva, iako sam rekla da je apsolutna odvojenost crkvenog od sekularnog, je ipak jedna od silnica u društvu koje oblikuju i javna mišljenja i etički sustav. Dakle, bitno je mišljenje Crkve kao što je bitno i mišljenje različitih nevladinih udruga i mišljenje svakog pojedinca u društvu i to je poanta demokracije. Prepoznajem li se ponekad u tome? Često. Ja sam možda čak previše samokritična, ali volim razgovarati s biskupima, posebno s kardinalima. Nekoć je to bilo s pokojnim kardinalom Kuharićem, danas s kardinalom Bozanićem i nadbiskupom Puljićem.

Kada govorite o pozivu političara na služenje, znači li to da ste spremni i dalje služiti hrvatskom narodu kao hrvatska predsjednica. Znate na što aludiram – na pitanje svih pitanja – kandidaturu?

Rekla sam da ću objaviti svoju odluku nakon proslave Oluje, nakon 5. kolovoza, iz jednostavnog razloga zato što držim da je svako vrijeme kampanje neplodno vrijeme za državu. Naravno, nemam ništa protiv, dapače, podržavam kandidature protukandidata koji se u ovom trenutku javljaju i izlažu svoje programe. Međutim, ja imam dužnost kao predsjednica odraditi svoj mandat do kraja u skladu s onime što sam obećala. Hrvatska si ne može priuštiti gubiti vrijeme na kampanje i na to da ja raspravljam s ovim ili onim kandidatom.

Na čelu ste države već gotovo četiri i pol godine. S tim iskustvom, treba li mijenjati predsjedničke ovlasti?

Ne, ne treba. Ovlasti, odnosno autoritet predsjednika ne proizlazi iz formalnih ovlasti formalne vlasti već iz djelovanja te osobe – predsjednika ili predsjednice. Mi smo 90- ih godina bili u polupredsjedničkom sustavu i to je tada bilo apsolutno nužno. Tada smo bili u drukčijoj situaciji. Bio je rat i nestabilno stanje te je postojao jedan drukčiji sustav. Međutim, promjenom Ustava ograničene su predsjedničke ovlasti. Iskreno da vam kažem, i ja bih ponekad rado htjela imati veće ovlasti, ali Hrvatska treba biti parlamentarna demokracija, doista parlamentarna. Ja mislim da treba ići k jačanju ovlasti Sabora i jačanju svijesti i uloge svakog saborskog zastupnika, a ne jačanju vlasti pojedinca.

Imate li rezervnu opciju? Planirate li nastaviti karijeru izvan Hrvatske? Pojavile su se razne spekulacije od toga da ste već odbili NATO do toga da ćete samo mirovinu dočekati u Hrvatskoj.

Namjera mi je biti u Hrvatskoj. Kroz život sam odlazila iz Hrvatske, ali sam se uvijek vraćala. Uvijek je to bilo u cilju ili stjecanja iskustva ili obrazovanja. U najtežim trenucima uvijek sam bila i ostajala u Hrvatskoj. U vrijeme "Oluje" 1995. godine bila sam ovdje, kad smo danonoćno radili u ministarstvu, pripremali podlogu za "Oluju" i nakon te akcije ponovno je diplomacija radila danonoćno. Ne bježim od odgovornosti. Ne bježim od ovoga naroda. Nikada ne bih pobjegla od naroda.

Prijeti li nam kriza vlasti? HNS je postavio ultimatum premijeru Plenkoviću, traže smjenu ministra Kušćevića, ostavku ili u protivnom napuštaju Vladu?

Kad je riječ o potencijalnoj smjeni ministra Kuščevića, o tome ja naravno ne mogu odlučivati. To je stvar premijera i koalicijske Vlade i u konačnici Hrvatskog sabora. Ja u potpunosti poštujem trodiobu vlasti. No, o tome imam i svoje mišljenje koje sam vrlo jasno izrekla, a to je da nitko nije iznad zakona i naroda te da u svemu što radimo moramo voditi računa o moralnoj dimenziji. Mislim da je rijetko tko od predsjednika doživio da ima tri različite Vlade u svojem mandatu i to pitanje izbora 2015. i godinu dana kasnije bilo je vrlo izazovno. Bilo je jako puno pritisaka. U svom radu sam potpuno neovisna bez obzira što sam kandidat HDZ-a. Poštujem to jer bez kandidature od strane Hrvatske demokratske zajednice i članova HDZ-a, simpatizera i svih ostalih koji su isto tako glasali za mene i podržali moj program, nikada ne bih bila predsjednica. Moram isto tako priznati da u tom jednom trenutku 2015. kako se otezalo to vrijeme formiranja Vlade i ljudi su već željeli da se to završi, ja jesam u jednom danu pozvala ljude za koje sam držala da mogu obnašati proces u tehničkoj Vladi. Bila sam spremna tog istog dana, da nije došlo do skupljanja potrebnog broja potpisa, imenovati tehničku Vladu.

Je li ovo poruka premijeru Plenkoviću da krene u rekonstrukciju Vlade, da donese tu odluku?

To je apsolutno njegova odluka. Morat će krenuti u rekonstrukciju Vlade radi odlaska ministrice vanjskih i europskih poslova, ali to je njegova stvar i stvar koalicije do koje mjere će ići u rekonstrukciju Vlade. U to se apsolutno nikada nisam miješala i ne bi se miješala u izbor savjetnika bilo kojeg predsjednika.

Imate li konkretni prijedlog kako spriječiti ekonomsku opustošenost Slavonije, Like, Dalmatinske zagore i kako vratiti život na ta područja?

Imam puno konkretnih prijedloga. Navodim moj program demografije. Demografski program sam napisala de facto sama u otprilike dva tjedna zato što sam pročitala prethodne programe demografije, zato što pratim to pitanje u drugim državama i zato što sam dvadesetak puta izmjestila ured diljem Hrvatske. Bila sam u svakoj županiji i slušajući probleme ljudi na terenu može se napraviti jako dobar program rada Vlade za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Hrvatska ima specifičan zemljopisni oblik i zato su mnoga naša područja uvjetno rečeno rubna premda su ona centralna kad je riječ o njihovoj važnosti jer svaki kutak Hrvatske je jednako bitan. Pustošenje Slavonije, Banovine i drugih područja postaje sigurnosni problem, pogotovo u kontekstu ilegalnih migracija. Kako vratiti ljude? Kroz posebne poticajne mjere koje ćete naći u mojem programu koji sadrži mjere obiteljske politike, dakle stambeno zbrinjavanje, vrtići, odgoj, obrazovanje i ostalo, ali i posebne pogodnosti za rad u tim područjima od poreza do toga da treba valorizirati primjerice liječnika koji odlazi iz Zagreba na neki hrvatski otok, u neki dio Slavonije ili Hrvatske, da ima veće mogućnosti i prilike kako bi se privuklo ljude u ta područja. To nije ništa neobično, to čine mnoge države.

Jedan od Vaših prvih poteza bio je micanje Titove biste iz Predsjedničkih dvora. Je li došlo vrijeme da kao narod i država jasnije i glasnije osudimo sve totalitarne režime pa i komunistički i kako bi se Hrvatska trebala odužiti svim žrtvama komunizma?

Došlo je vrijeme da se suočimo s tom činjenicom. Hrvatska je bila u specifičnim uvjetima rata. Apsolutno podržavam politiku prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana o pomirbi jer bez pomirbe ne bismo se uspjeli oduprijeti agresiji. Kao što smo se suočili s činjenicom da su fašizam i nacizam bili totalitarni režimi, trebamo se suočiti da je i komunizam bio totalitarni režim što mnogi još danas odbijaju. Nedavno sam bila u Estoniji i posjetila njihov spomenik žrtvama komunizma kao totalitarizma i jako me se dojmio. Ne treba nam lov na vještice, nego jednostavno priznati što se dogodilo. Hrvatska mora dostojno obilježiti žrtve komunizma.

Moramo spomenuti Domovinski rat i odnos Srbije prema Hrvatskoj, poglavito informacije o nestalima, ali i druga otvorena pitanja. Smatrate li da bi Hrvatska trebala blokirati pristupne pregovore sa Srbijom?

Ne bih to nazvala blokadom, to je kriva riječ, ali apsolutno se treba inzistirati na ispunjavanju svih kriterija kako bi se otvorila ili zatvorila određena poglavlja. To je uostalom zapisano i u programu za proširenje kad je riječ o državama takozvanog zapadnog Balkana, ja to više volim zvati jugoistočnom Europom. Dakle, važno je ispunjavanje svih tih kriterija što uključuje i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima. Posebno mi je bolno pitanje nestalih osoba. Mnogi su osudili Vučićev posjet Hrvatskoj, međutim, činjenica je da je ipak on i hrvatskoj zajednici u Srbiji i srpskoj zajednici u Hrvatskoj značio sigurnost razgovora. Ne možete rješavati probleme a da ne razgovarate. Predsjednik Tuđman je osam dana nakon raketiranja Banskih dvora razgovarao s Miloševićem. Bilo bi pametno i za Srbiju da se ta pitanja rješavaju dijalogom, da ne postanu dio pristupnog procesa. Međutim, Hrvatske neće ni na koji način odustati od ispunjavanja kriterija jer i mi smo morali ispuniti sve kriterije ma koliko oni teški i bolni bili u pojedinim trenucima.

Kada spominjete sebe kao majku kako odgajate svoju djecu? Kada za Vas kao majku počinje ljudski život?

Za mene kao majku ljudski život počinje začećem. To mogu posvjedočiti – taj osjećaj kada vidite ultrazvuk, kada čujete otkucaje srca na dopleru, to se ne može opisati. U tom trenutku, i u prvoj i u drugoj trudnoći, sam se rasplakala od sreće. Kada čujete to srce koje kuca ispod vašeg srca shvatite da je to ljudsko biće.

Ostatak intervjua pročitajte OVDJE.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.