VIDEO Hasanbegović odgovorio Daliji Orešković i nazvao je 'prominentnom tviterašicom s parapolitičkim odukama'

Zastupnici su raspravljali i o dva pravosudna zakona, o prijedlozima izmjena Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Na problematiku "nefukcioniranja hrvatskog pravosuđa osvrnuo se i zastupnik Zlatko Hasanbegović.

"Kao što je poznato opće mjesto u javnoj predodžbi je problem nefunkcioniranja hrvatskog pravosuđa, svih oblika sudbene vlasti, što uključuje pojmove poput pravna nesigurnost, neprovođenje zakona, arbitrarnost, nesankcioniranje različitih kaznenih djela, korumpiranost, klike, koterije, zaključno s pojmom pravomoćne i izvršne presude donesene u razumnom roku kao misaone imenice.

Što su stvarni dosezi tzv. reformskih zahvata u pravosudni sustav i sudbenu vlast provođenih od 2000. do danas, ne sukladno hrvatskoj pravnoj predaji i potrebama već briselskim i venecijanskim eksperimentalnim direktivama za zemlje u postupku pridruživanja EU, a koje se naravno u pravilu nisu primjenjivale i ne primjenjuju u tzv. starim članicama Unije koje doživljujemo kao uzor i pravni obrazac", rekao je.

"Naime o čemu je riječ? Riječ je o fiksaciji na pojam neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti koji se u zakonodavnoj praksi pretvara u travestiju njegova izvornog značenja koji se odnosi na neovisnost i samostalnost u djelovanju i odlučivanju sve tri grane vlasti i mogućnost njihova međusobnog nadzora, a ne pretvaranje bilo koje od te tri vlasti u samodostatnu koteriju posvećenih koja sama sebe bira, sama sebe ocjenjuje i razrješuje putem tijela lišenog izvornog ustavnog imperativa demokratskog i narodnog legitimiteta koji čini zaglavni kamen hrvatskoga Ustava, a koji je u slučaju zakonima propisanim načinom izbora članova i djelovanja Državnoodvjetničkog i Državnog sudbenog vijeća zanijekan.

Taj ustavni imperativ nalazi se u Temeljim odredbama hrvatskog Ustava, članak 1., stavak 2. koji glasi: 'U Republici Hrvatskoj vlast (dakle sve tri grane vlasti) proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana', te stavak 3. koji glasi: 'Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika  i neposrednim odlučivanjem'", objasnio je Hasanbegović.

Što kažu ustavne odredbe o Državnoodvjetničkom vijeću, a što se odnosi i na DSV, tijelu kojem je u zadaću stavljeno imenovanje zamjenika državnog odvjetnika, njihovo razrješenje i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti?

Tko u ovoj zemlji ima narodni legitimitet sukladno ovoj temeljnoj ustavnoj odredbi?

"Izvorno Hrvatski sabor kojeg narod bira na izborima, posredno, vlada koju bira Hrvatski sabor te predsjednik Republike izabran neposredno od naroda. S druge strane ustavotvorac je odredio sastav Državnoodvjetničkog vijeća koje ima jedanaest članova, a čine ga sedam zamjenika državnog odvjetnika, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. To znači da su od tri čimbenika zakonodavne i izvršne vlasti s narodnim legitimitetom, dva apriori isključena iz utjecaja na njegov sastav, a jedan sveden na puki dekor putem dva saborska zastupnika koji ni na koji način ne mogu utjecati na kvorum i donošenje odluka i predstavljaju berivom nagrađeni fikus te imaju privilegiju osobno površno upoznati kandidate za sudbene i državnoodvjetničke dužnosti koje u svakodnevnom životu ne bi mogli upoznati osim kao potencijalni počinitelji kaznenih djela".

Motiv za ovu dvojbenu odredbu, kaže Hasanbegović, ali još uvijek u okviru temeljne ustavne vrjednote o narodnom  legitimitetu svih grana vlasti, bio je u naglašavanju načela samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, budući da je način izbora članova ovih tijela prepušten zakonodavcu koji je u kasnijem zakonskom pogazio ustavni imperativ iz Temeljnih načela, ustavni članak 1.

Naime, naglasio je, broj zastupnika u Državnoodvjetničkom vijeću, kao i DSV-u bio bi irelevantan, uključujući i rješenje da uopće nisu članovi da je zakonodavac propisao da sve članove, temeljem odgovarajućih kandidacijskih procedura i putem kvalificirane većine bira upravo Hrvatski sabor, o kojem možemo kao i njegovu sastavu misliti što hoćemo, ali koji je prema ustavnom članku 71. 'predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti'.  

Odgovorio Daliji Orešković i 'bocnuo  Jadranku Kosor 

"To je i odgovor na pitanje prominentne hrvatske tviterašice, uz gospođu Kosor, pravne stručnjakinje čije je parapolitičke odluke s dalekosežnim fatalnim posljedicama oborio Ustavni i Upravni sud, poštovane zastupnice Dalije Orešković što ja radim u Državnoodvjetničkom vijeću? U tom tijelu sam odlukom Hrvatskoga sabora, a ne lutrijskog ždrijeba ili diskrecijskom odlukom državne tvrtke JANAF d.d. o odabiru odvjetničkih usluga bez natječaja, neposrednom pogodbom metodom društvenih veza te klečanja i povlačenja za rukav".

Kao takav i kao dekor član toga tijela, s legitimitetom narodnog zastupnika bez bilo kakvog stvarnog utjecaja na donošenje odluke, istaknuo je u svom govoru Hasanbegović,  iz prve ruke mogu posvjedočiti da je svaka zakonska novela Zakona o državnoodvjetničkom vijeću, kao i Zakona o DSV-u, kao i floskula o reformi pravosuđa, bespredmetna ukoliko ne podrazumijeva korjenitu promjena ustavnih odredbi o njihovu sastavu, kao i zakonskih odredbi o načinu izbora njihovih članova.

"Temeljna ustavna odredba o narodnom predstavništvu i demokratskom legitimitetu svih grana vlasti nije i ne može biti u protimbi s načelom neovisnosti i samostalnosti ukoliko ne želimo sve nedostatke zakonodavne i izvršne vlasti prenijeti i na sudbenu i pretvoriti je u izdvojeno središte moći bez demokratskog legitimiteta, koje samo sebe bira i samome sebi odgovara i na koje u konačnici veći utjecaj od hrvatskog naroda imaju seminari Sorosevih i ostalih zaklada, nevidljive ruke i strana veleposlanstva.

Što ovdje danas imamo? Kamilica kozmetičku novelu koja ni u primisli ne preispituje ključnu odredbu o načinu izbora članova obaju vijeća već je zaokupljena perifernim pitanjima od kojih se dio može riješiti i poslovnicima i pravilnicima. Primjerice, treba li članovima iz reda zamjenika državnih odvjetnika umanjiti obveze iz njihove temeljne dužnosti za 75 ili 20 posto pod izlikom izjednačavanja sa sucima pretvarajući ih u poluprofesionalne članove toga tijela? Nadalje, problemom bodovanja besmislenih desetominutnih razgovora kandidata sadržaj kojih, što mogu potvrditi iz osobnog iskustva zastupničke ikebane u Vijeću svojom banalnošću neobično podsjećaju na razgovor članova žirija na izboru za županijsku miss i mistera turizma ili športa.

Nadalje novela se bavi rasponima novčanih kazni u stegovnim postupcima iz kojih se dodatno uklanja utjecaj članova koji nisu zamjenici državnog odvjetnika, dakle sveučilišni profesori i saborski zastupnici, uvjetnim kaznama koje i nisu kazne i tako dalje i tako bliže.

Zaključno, kao kuriozum, tek primjećujem da tijekom svojih saborskih mandata nisam vidio zakonski prijedlog takve težine i važnosti s manje primjedbi na provedenom tzv. savjetovanju sa zainteresiranom javnošću kojih gotovo i nema, uz iznimku načelno utemeljenih primjedbi dviju članica Vijeća iz reda sveučilišnih profesora koja su naravno odbijene. Zaključno, svaka rasprava o ovakvom kamilica zakonskom prijedlogu je bespredmetna i lišena merituma koji se zove tzv. reforma pravosuđa sto je eufemizam za korjenite ustavno-pravne zahvate", zaključio je Hasanbegović.