VIDEO Grbin i Benčić imaju ideju: Stavite je što prije na raspravu da bi spriječili socijalni krah koji prijeti mnogima

"Zakonom smo predložili da se promijeni način uračunavanja plaćanja tako da se svaka uplata mora odnositi i na glavnicu, a ne samo na kamate i troškove", rekao je Grbin na konferenciji za novinare ispred Hrvatske narodne banke.

Predlaže se i uvođenje instituta apsolutne zastare i u građanskim odnosima za one dugove koji proizlaze iz potrošačkih odnosa, a ne prelaze iznos od dvije neto plaće, ako se nije te dugove uspjelo naplatiti u roku od pet godina", dodao je.

Rekao je da će kroz ovaj institut promjene načina uračunavanja dug biti vraćen, samo što će biti vraćen prije i neće postati vječan.

Napomenuo je da se već i na plaćama od 600, 700 eura po odredbama Ovršnog zakona može dogoditi da će dužnik cijeli život plaćati dug, a da od glavnice neće platiti euro.

"To je potpuno nedopustivo i predstavlja oblik suvremenog, dužničkog ropstva. To naprosto u demokratskom, uređenom, socijalnom, poštenom društvu - nije dopušteno", poručio je Grbin. 

Zbog toga su i pokrenuli ovu inicijativu, predali zakon u proceduru, o kojem će se za 60 dana, ako u međuvremenu vladajući ne naprave ništa po tome, raspravljati glasati u Saboru,.

Tada će se vidjeti, kako kaže, "tko je tu zbog građana i zaštite njihovih interesa, a tko je tu zbog banaka i utjerivača dugova".     

Grbin kaže da u Hrvatskoj postoje "vječni dugovi", a to su oni dugovi koji se ne mogu vratiti zbog načina na koji je uređen Zakon o obveznim odnosima, pa se dug može plaćati cijeli život, ali će se plaćati samo kamate, a glavnica će ostati netaknuta. 

Također, ima malih dugova koje ljudi ne mogu vratiti, oni koji su njihovi vjerovnici ne mogu ih naplatiti, a dok god traju postupci, zastare za to nema.   

Benčić je istaknula da inicijativom za izmjene Zakona o obveznim odnosima nastavljaju niz zajedničkih inicijativa koje žele olakšati položaj najranjivijih skupina u društvu. 

Podsjetila je da su prije nekoliko tjedana uputili u saborsku proceduru izmjene zakona koji regulira prodaju dugova agencijama za naplatu potraživanja. Obratili su se i HNB-u povodom "curenja" podataka više stotina tisuća građana iz tih agencija i tražili da stavi moratorij na prodaju dugova sve dok se agencije ne reguliraju. 

Benčić je pozvala Vladu da u konstruktivnom duhu prihvati sve što su stavili na dnevni red Sabora i stave što prije na raspravu "da bi spriječili socijalni krah koji prijeti mnogim građanima". 

"Plaće su nam male, cijene su nam visoke, europske, i nemamo nikakve mehanizme zaštite kakve imaju druge europske zemlje da nam kućanstva ne padaju u dužnička ropstva", upozorila je Benčić.