SKRIVA LI ISTINU?

VIDEO Dok je Hrvatska krvarila 1991. godine, gdje je bio predsjednički kandidat Miroslav Škoro?

Autor

ri

Da je predsjednička kampanja sve žešća, a datum izbora sve bliži, vidljivo je sa svih strana. Razna istraživanja rejtinga do sada istaknutih službenih kandidata, međusobne optužbe i izmjena teških riječi, a putem društvenih nas mreža oglasi pojedinih pretendenata na Pantovčak ''zapljuskuju'' sa svih strana nemilosrdno.

26.10.2019. u 13:48
Ispiši članak

Tako i na mail naše redakcije svakodnevno pristižu desetine raznih materijala, no, čitatelji su se u njima najviše ''obrušili'' na SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića, ali i na nezavisnoga kandidata, poznatoga pjevača Miroslava Škoru, koji je isprva objavom svoje kandidature ne samo iznenadio, već i oduševio mnoge.

Dapače, proglašen je i neslužbenom novom ''ikonom'' razmrvljene desnice, iako je on u gotovo svim svojim javnim istupima sam potencirao kako ''nije desničar'', već se smješta u- centar.

Pokušao je odgovoriti i objasniti i za njega očito najteže pitanje- a gdje je bio te, krvave 1991. godine, kada je Hrvatska brutalno napadnuta, a tisuće su Hrvata bile ranjavane i ubijane. Čak se u tim odgovorima nekoliko puta sam i zapleo, što je transparentno objasnio Krunoslav Olujić,  bivši glavni državni odvjetnik i predsjednik Vrhovnog suda, a sadašnji odvjetnik, gostujući u emisiji Pressing na N1, 11. rujna, a referirajući se na odgovore koje je sam Škoro dao na to isto pitanje u emisiji ''Bujica'', 2. rujna.

Podsjetimo, u ''Bujici'' je Škoro rekao sljedeće:

“Ja sam 1989. godine ženidbom završio u SAD-u. U Americi sam bio više puta i prije tog vremena jer sam se bavio glazbom, i na jednom od tih putovanja upoznao sam svoju sadašnju suprugu s kojom sam u braku trideset godina. Mi smo se oženili i ja sam smatrao, s obzirom da je moj pokojni otac mene učio neke stvari, kao i moj djed, da nekakvu svoju budućnost ne mogu tražiti u toj Jugoslaviji. Meni se ta zajednica nije dopadala, otišli smo graditi svoju obitelj i budućnost u Americi. 1992. godine sam se s djetetom od nekoliko mjeseci vratio u ratni Osijek.”

Samo nekoliko dana kasnije, Krunislav Olujić, ustvrdio je javno da Škoro- ne govori istinu. Rekao je kako je Škoro 12. travnja 1990. godine s njim sudjelovao na koalicijskom skupu Koalicije narodnog sporazuma.

“Nedavno sam gledao gospodina Škoru u jednoj emisiji i ostao zgranut. Gospodin Miroslav Škoro otvoreno je lagao, svjestan svih posljedica i činjenice da je najavio tužbe protiv onoga tko učini upitnim njegov lik i djelo.

Tvrdio je da je otišao u Ameriku od 1989. do 1992. godine, iako je zajedno sa mnom 12. travnja 1990. godine na velikom koalicijskom skupu Koalicije narodnog sporazuma, na čelu sa Savkom Dabčević Kučar, Srećkom Bijelićem, Kramarićem, Vrkićem, vodio konferansu i moderirao skup”, rekao je Olujić

No, na komentar novinara kako je možda tada samo došao iz Amerike, Olujić je kategorički rekao i ovo:

''Ne, bio je on nekoliko mjeseci u Osijeku, a tada je pod nekim nerazjašnjenim okolnostima, u vrijeme kada su počele puške i barikade, nestao”.

A na kraju emisije, Olujić je postavio pitanje drže li hrvatski građani doista da bi takva osoba “mogla biti vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, kraj činjenice da je, kako je rekao, od 89. do 92. godine štitio hrvatske interese i borio se za Hrvatsku s druge strane Atlantika”.

Sve više upita naših čitatelja- zašto Škoro sakriva istinu o 1991. godini?

Kao što smo naveli, u našu redakciju pristiglo je već puno upita čitatelja koji žele pravu istinu.

Ali, ovaj je video, koji smo dobili, možda najpotresniji i govori više od bilo kakvih riječi.

Možete ga pogledati OVDJE:

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.