OSLOBAĐANJE DOMOVINE

VIDEO: DANI PONOSA I SLAVE Prije 25 godina započela vojno-redarstvena akcija 'Oluja'

Autor

ig

Prije 25 godina, na današnji dan, počela je oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata 'Oluja'. U toj su sudbonosnoj bitci, nakon četiri godine srbijanske okupacije, oslobođena su hrvatska područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

04.08.2020. u 07:00
Ispiši članak

Hrvatska vojska, u suradnji sa specijalnim policijskim jedinicama krenula je 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova, na bojišnici dužoj od 630 kilometara. Vojne snage u Slavoniji i Slavoniji stavljene su u stanje pune pripravnosti radi mogućeg napada vojske Jugoslavije i vojske Republike Srpske iz BiH.

Samim početkom akcije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori i neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac. Tog dana i Sveti Rok nedaleko od Knina.

 

Tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman nakon napada je uputio poruku hrvatskim građanima srbijanske nacionalnosti. Pripadnike srbijanske paravojske pozvao je da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na žalost, predsjednik RSK Milan Martić potpisao je "Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96". Čim je "Oluja" završila, pokrenuta je evakuacija srbijanskog stanovništva po Martićevim zapovijedima. 

No, najveći uspjeh ostvarili su "Pauci" i "Pume", kada su oslobodili Knin nakon četiri godine okupacije. Knin je bio glavni grad srbijanske paradržave i simbol pobune protiv hrvatskih vlasti.

Kada je pao Knin, pala je i "Republika Srpska Krajina". Istog dana oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Nakon što je oslobođen Knin, organiziran je sastanak zapovjednika  1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnika Marijana Marekovića i generala Atifa Dudakovića.

Akcija "Oluja" omogućila je oslobađanje cjelokupnog hrvatskog teritorija, osim  područja Istočne Slavonije koje je mirno reintegrirano u sastav hrvatske vlasti. Hrvatske snage pomogle su i Armiji BiH u razbijanju opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.

Istog dana oslobođeni su i Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice. Hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug već 7. kolovoza.

Vojno-redarstvena akcija završila je predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", čime je i službeno skončan rat, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

U samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, koje su brojale nešto više od 200.000 članova, oslobodile su 10.500 četvornih kilometara, gotovo petinu države. To je ujedno utjecalo i na završetak rata u BiH.

U akciji je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 ljudi je ranjeno, a 15 ih je nestalo. Gubici druge strane bili su neizmjerno veći.

U znak zahvalnosti hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.

Nove nevolje pojavile su se odmah nakon završetka rata. Već 2001. godine, na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu podignuta optužnica protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, koji su optuženi da su u sklopu organiziranog zločinačkog pothvata poduzeli operaciju "Oluja" s namjerom protjerivanja etničkih Srba s tog područja.

Prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio je prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču,  no drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom pothvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret. Time je i na međunarodnoj razini poslana poruka da je vojno-redarstvena akcija Oluja bila akcija oslobođenja teritorija Hrvatske od pobunjeničkih i agresorskih snaga, u kojoj je 200.000 hrabrih hrvatskih vojnika na kocku stavilo svoje živote kako bi njihova domovina napokon bila slobodna.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.