VIDEO Ćorić: Zajednički dan odmora potrebniji nego ikad, Vlada će u fokus staviti radnika i njegovu obitelj

Sudionici okruglog stola o slobodnoj nedjelji, održanog na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, složili su se da je neradna nedjelja civilizacijsko pitanje koje treba regulirati zakonom i ustvrdili da to neće utjecati na pad prometa trgovina, a neki su se zauzeli za dodatno ograničenje broja dozvoljenih 16 radnih nedjelja godišnje, kako se predlaže u zakonskim izmjenama.

Većina želi neradnu nedjelju i po cijenu niže plaće

Ćorić je poručio da će Vlada stvoriti novi zakonski okvir kojim će regulirati rad nedjeljom i učiniti je dominantno danom za čovjeka, obitelj i prijatelje, uz dijalog sa Crkvom, sveučilišnom zajednicom, sindikatima i poslodavcima.

Hrvatska pripada zapadnom civilizacijskom krugu koji je, njegujući kršćansku tradiciju, oduvijek prakticirao neradnu nedjelju, a ta su načela ugrađena u europske društvene vrijednosti i čine socijalni nauk Katoličke crkve.

Ćorić je upozorio da se pod egidom liberalnog "često promovira svašta" ustvrdivši da smo, uz potrebu i pravo na rad, svjedoci činjenice da čovjek postaje rob rada.

Iznio je i rezultate ankete po kojima se više od polovice ispitanika slaže da je rad nedjeljom disfunkcionalna društvena pojava, dok čak dvije trećine izabire posao s neradnom nedjeljom i po cijenu nešto niže plaće.

To nam govori, zaključio je Ćorić, da smo još uvijek društvo koje cijeni humane vrijednosti, brigu za čovjeka i njegovu obitelj, a Vladi je dalo mandat da očuva dostojanstvo čovjeka i socijalnu pravdu.

Saborska zastupnica Marijana Petir, koja je 2003. i 2009. predlagala izmjene Zakona o trgovini, ali ih je Ustavni sud srušio zbog prigovora trgovačkih lanaca, rekla je kako je dogovoreno da će se ići s izmjenama kojima će se poslodavcima omogućiti da biraju određeni broj radnih nedjelja.

Smatra to pozitivnim iskorakom, iako bi bila sretnija da su se zadržali na prvom prijedlogu o 12 radnih nedjelja.

Najveći promet u trgovačkim lancima subotom

Pozitivnim smatra minimalne iznimke kojima se poljoprivrednicima omogućava prodaja na tržnici i sajmovima nedjeljom, no za prijedloge usmjerene na snažniju liberalizaciju radnog vremena smatra da bi nas mogli odvesti u krivom smjeru.

Odbacila je tvrdnje pojedinih trgovačkih lanaca da im je promet nedjeljom najveći i da će zabilježiti gubitke, navodeći da je po podacima Porezne uprave najveći promet u trgovini na malo petkom, a u trgovačkim lancima subotom.

Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su, kaže Petir, da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika, uzrokuje emocionalnu iscrpljenost i stalan stres.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da Švicarska, koj ima triput veći prihod od turizma nego Hrvatska, preko vikenda zatvarana trgovine i još nije propala.

Sindikat je za zabranu rada trgovina nedjeljom u cjelini, osim za male obiteljske trgovine, dok za turizam smatra važnijim da su im na raspolaganju restorani.

Predsjednik Nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić smatra, međutim, da ni obiteljske trgovine ne trebaju raditi nedjeljom, čak ni u turizmu.

S predloženim izmjenama treba biti oprezan kako zakon zbog banalnih stvari ne bi pao na Ustavnom sudu, jer je teško razgraničiti male i obiteljske trgovine, naglasio je.

Većina zapadnoeuropskih zemalja je zadržala neradnu nedjelju

Njegova tvrtka je 2018. odlučila ne raditi blagdanima, kako bi ljudi bili sa svojim obiteljima, a od 2020. i nedjeljom. Bilo je bojazni što će biti s njihovim prihodima, no pokazalo se da su 2020. ostvarili četiri posto veći promet nego 2019.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta smatra da nacrt zakona otkriva dobre namjere zakonodavca, ali je nezadovoljan sa 16 radnih nedjelja pa bi volio da netko podnese amandman kako bi se taj broj reducirao.

Rektor Katoličkog sveučilišta Željko Tanjić ističe da je za Crkvu nedjelja središnji dan, ali je svjesna pluralnosti društva. Napominje pritom da je većina zapadnoeuropskih zemalja, često u sekularnom kontekstu, zadržala neradnu nedjelju.

Tanjić je pritom ocijenio da je koncept rada nedjeljom neizravno utjecao i na klimatske promjene jer je individualizam baziran na želji za posjedovanjem doveo u konačnici do iscrpljivanja resursa.