MINISTAR U ISTANBULU

VIDEO Božinović: Sve zemlje na migrantskom putu moraju više surađivati

Autor

av/h

Sprječavanje i suzbijanje nezakonitih migracija, ali i poboljšavanje uvjeta za legalne migrante i njihovu integraciju ključni su ciljevi petogodišnjeg plana Budimpeštanskog procesa, međunarodnog foruma okupljenog oko pitanja migracija, na čijem je sastanku u Istanbulu Hrvatsku predstavljao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je istaknuo da sve zemlje na migrantskom putu moraju više surađivati.

20.02.2019. u 18:32
Ispiši članak

U svom je govoru na skupu koji je okupio predstavnike gotovo 50 država i 17 međunarodnih organizacija Božinović istaknuo da predanost u poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, "mora ići ruku pod ruku s pravom svake države da kontrolira svoje granice i definira svoju nacionalnu migracijsku politiku". Sve kako bi se spriječile ilegalne migracije i pomoglo izbjeglicama kojima je to stvarno potrebno.

U izjavi za Hinu Božinović je kazao da je glavni zaključak susreta u Istanbulu da zemlje koje su izvorište, prolazne postaje, ali i odredište migranata moraju više surađivati.

"Ovdje su zemlje tzv. Puta svile - Afganistan, Pakistan, Bangladeš, Iran, zemlje iz kojih i mi bilježimo sve više njihovih državljana kao ilegalnih migranata. Zato je važno da se taj razgovor otvori, da se vidi i s aspekta Europske unije pa i šire međunarodne zajednice kako pristupiti tim zemljama, kako riješiti pitanje zbog čega ljudi odlaze. Naravno da to nije nešto što će se dogoditi preko noći, ali dijalog je bitan", kazao je ministar.

Naglasio je kako je važno da je i na ovom forumu "prevladala opcija koja govori da se mora spriječiti ilegalne migracije jer one sa sobom nose i krijumčarenje ljudi i druge oblike organiziranog kriminala pa i mogućnost da teroristi iz tog dijela svijeta dođu u Europu".

Sve su to, kazao je, sigurnosni izazovi koje treba rješavati u stalnom kontinuiranom dijalogu s partnerima, u ovom dijelu svijeta.

Hrvatska dokazuje humanost u mjeri u kojoj si to može priuštiti

Na pitane što je s dolaskom legalnih migranata koji azil traže u Hrvatskoj Božinović je kazao da je Hrvatska, koja je već primila oko 150 izbjeglica, a planira ih primiti još stotinu, prepoznata kao članica međunarodne zajednice koja sudjeluje u tom procesu i dokazuje svoju humanost, ali u onoj mjeri u kojoj si to može priuštiti. Podsjetio je da su u Hrvatsku došle sirijske obitelji s malom djecom. No, "tek kada ih se potpuno integrira možemo reći da je taj posao odrađen na zadovoljstvo svih i to je jedini zakonit i održiv način kako pristupiti ovom pitanju", dodao je Božinović.

Tijekom dvodnevnog skupa u Istanbulu Božinović je održao i niz bilateralnih sastanaka, među ostalim i s ministrima iz Afganistana i Pakistana, zemljama iz kojih dolazi značajan dio ilegalnih migranata.

"S ministrima iz Afganistana i Pakistana sam razgovarao o ukupnoj situaciji u tim zemljama. Znamo da je međunarodna zajednica tamo prisutna, znamo da je NATO tamo prisutan. Europska vanjska služba, u kojoj participira i Hrvatska, treba pojačati svoju politiku prema tim zemljama upravo na pitanju migracija jer to je način kako umanjiti pritisak na europske granice. To je u interesu svih nas u Europi, ali i ljudi koji ponekad imaju nerealne ambicije da ih dolaskom u Europu čeka rješenje svih njihovih problema. To nažalost nije tako", zaključio je Božinović.

Uz sprječavanje i suzbijanje nezakonitih migracija te poboljšanje uvjeta za legalne migracije ciljevi petogodišnjeg plana Budimpeštanskog procesa su i olakšavanje povratka i readmisije nezakonitih migranata, borba protiv kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata, ali i suzbijanje diskriminacije, rasizma i ksenofobije te jačanje pozitivnog utjecaja migracija na razvoj, kako u zemljama podrijetla tako i odredišta. Ciljevi su i borba protiv trgovine ljudima te promicanje međunarodne zaštite i poštivanja prava izbjeglica u skladu s međunarodnim standardima.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.