VIDEO Božinović i Krstičević predstavili značaj velikih skupova podataka u provedbi zakona

U radu konferencije sudjeluju vrhunski stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, a naglasak je na dubinskoj analizi podataka u predikciji i prevenciji kriminala, analizi društvenih mreža i obradi podataka prikupljenih iz otvorenih izvora.

Otvarajući konferenciju ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da živimo u dobu podataka u kojem podaci predstavljaju osnovni materijal za novu industrijsku revoluciju.

"Usluga digitalizacije preduvjet je uspješnog poslovanja, a razvoj tehnologija i analitičkih alata omogućuje brzo prikupljanje i dijeljenje podataka u iznimno velikim količinama te njihovo procesuiranje i analitičku obradu", kazao je Božinović.

Sve više digitalnih usluga za građane

Naglasio je i da njegovo ministarstvo intenzivno radi na razvijanju digitalnih usluga za građane, s ciljem stvaranja modernog javnog sektora kao "učinkovitog digitalnog servisa, istinski neophodnog građanima".

"Prateći europske i svjetske trendove do sada smo realizirali e-vozačke dozvole. Očekujemo da će se s prvim danom iduće godine na isti način podnositi i zahtjevi za biometrijsku putovnicu, a tada kreće i projekt eNovorođenče. Roditelji će pri prijavi novorođenog djeteta eOsobnom iskaznicom automatski prijaviti i njegovo prebivalište", kazao je Božinović.

Dodao je kako "brzina digitalne transformacije" stvara dodatan podstrek za predstavnike zakona i digitalnu forenziku, što je posebno bitno kod suzbijanje organiziranog kriminaliteta.

"Cyber sigurnost izrazito je kompleksna, stoga su međunarodna suradnja i javno privatno-partnerstvo ključni u prepoznavanju ugroza koje sa sobom nosi cyber kriminal. Upravo zbog toga Big Data analitika jedna je od temeljnih strategija u ovom području. Kriminalitet općenito, kao dinamična i stalna društvena pojava, navodi nas da razmišljamo izvan okvira primjenjujući pritom najnovija tehnološka dostignuća", ocijenio je Božinović.

Suočavanje sa suvremenim sigurnosnim izazovima

MUP-ov je prioritet, dodao je, stvoriti učinkoviti sustav sigurnosti, odnosno stjecanje uvjeta za suočavanje sa suvremenim izazovima poput terorizma, migracija, visokotehnološkog kriminaliteta, kao i snaženje sposobnosti u suzbijanju organiziranog i gospodarskog kriminaliteta.

Zaključio je i da digitalni napredak donosi mogućnosti boljeg predviđanja i preveniranja kriminaliteta te drugih potencijalno opasnih društvenih ponašanja.

Izrazio je i zadovoljstvo što je konferencija i humanitarnog tipa, jer će 45 tisuća kuna prikupljenih od kotizacija biti uplaćeno na račun Zaklade policijske solidarnosti.

I ministar obrane Damir Krstičević podsjetio je na brzinu tehnoloških promjena "koje mijenjaju sve segmente društva pa tako i one sigurnosne".

"Promijenjena sigurnosna paradigma kreira nove ugroze i rizike, nove modele sigurnosti i nove metode koje odgovaraju na te izazove", kazao je Krstičević.

Krstičević: Vlada se od početka sustavno bavi sigurnošću

Dodao je i da je aktualna vlada od početka mandata prepoznala "nove ugroze" poput terorizma, migracija, informatičnog i hibridnog ratovanja te se počela sustavno baviti sigurnošću. "Nakon 15 god donijeli smo krovnu Strategiju nacionalne sigurnosti, ali tu nismo stali i napravili smo zakon o sustavu domovinske sigurnosti kojim želimo operacionalizirati strategiju", kazao je ministar.

Zaključio je kako Hrvatska treba "partnerstvo za sigurnost" i "proaktivno djelovanje koje će omogućiti da u natjecanju s onima koji nam predstavljaju prijetnju i koji žele biti ispred sigurnosnog sustava budemo brži bolji i spremniji".

Tu dolazimo do novih modela, metoda, alata i tu je važnost prikupljanja velikih skupova podataka i analitike, zaključio je Krstičević.

Tematski okvir konferencije, ističu u MUP-u, obuhvaća dubinsku analizu podataka u predviđanju i prevenciji kriminala; analizu socijalnih mreža za lociranje rizičnih grupa; obradu prirodnog jezika za prikupljanje podataka iz otvorenih izvora; obradu psihofizioloških signala u predviđanju, prevenciji i rješavanju kriminala; pravne, kriminalističke i sociološke aspekte bitne za rad sa skupinama podataka; velike skupove podataka  u informacijskoj sigurnosti; geografske informacijske sustave u provedbi zakona; predviđanja opasnih društvenih ponašanja; prediktivno djelovanje policije te ostale izvore podataka važne za poboljšanje policijske prakse.