VIDEO Beroš predao Saboru izvješće o epidemiološkim mjerama; Zekanović: Srbija nije u EU i cijepila je već 320.000 ljudi, a Hrvatska nije u prilici omogućiti cjepivo

Podnoseći Saboru izvješće o učincima provedbe mjera tijekom epidemije Covid-19,  Beroš je naveo sve aktivnosti koje su Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite poduzimali u razdoblju od 11. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021. godine.

"Stožer je pravovremeno sukladno epidemiološkoj situaciji donosio, a kada je to epidemiološka situacija dopuštala i ublažavao mjere, stožer svakodnevno prati epidemiološku situaciju i pravovremeno reagira sam ili u koordinaciji sa županijskim stožerima održavajući fleksibilan pristup”, istaknuo je ministar zdravstva.

Dodao je da je Hrvatska vrlo rano započela s epidemiološkim mjerama radi suzbijanja Covid infekcije, te podsjetio da su se povremeno mjere razlikovale među županijama ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Podsjetio je i da su suzbijanje epidemije u Hrvatskoj obilježila dva vala -  prvi val u proljeće 2020. a drugi dolaskom jeseni uz izraziti rast broja slučajeva koji je trajao do sredine prosinca kada se uslijed uvođenja novih mjera epidemiološka situaciji počinje smirivati.

"Današnja incidencija je 119,5 novozaraženih u 14 dana na 100 tisuća stanovnika po čemu smo na sedmom mjestu uspješnih zemalja EU-a", rekao je Beroš.

O nabavci cjepiva

Ministar zdravstva je objasnio i kako je organizirana nabava cjepiva.

"Države članice ovlastile su Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva u vrijeme dok se još nije znalo tko će i kada razviti cjepivo i sklapa sporazume o prethodnoj kupnji s onima za koje smatra da će ipak uspjeti proizvesti cjepiva”, rekao je.

Doze članicama EU raspoređivale su se prema metodologiji Eurostata, solidarno i proporcionalno broju stanovnika, a Hrvatska je dosad pristupila sporazumima s pet proizvođača cjepiva kako bi količina bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana Hrvatske, naglasio je.

"Do 15, siječnja rezervirali smo 6,8 milijuna doza cjepiva što pokriva naše potrebe, uz napomenu da jedan bolesnik prima dvije doze", naveo je Beroš.

Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras naglasila je da je Nacionalni stožer Civilne zaštite uvodio mjere prvenstveno radi zaštite života i zdravlja građana i to razmjerno kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog života.

"Uvažavala su se mišljenja i preporuke epidemiološke struke i znanstvenika", kazala je i istaknula da je prednost davana preventivnom i edukacijskom djelovanju umjesto represivnom.

Zastupnici prije izvješća tražili stanku

Prije nego je ministar podnio izvješće, niz je saborskih zastupnika zatražilo stanku. Ovo je izvješće upitne vjerodostojnosti, rekla je Marija Selak Raspudić iz Mosta.

"Upozoravam na nekoliko stvari, hrvatski građani trebaju znati da ćemo mi postati dileri cjepiva, da ćemo nabavljati više cjepiva nego što nam treba, da bismo EU učinili privlačnim tržištem, a nakon toga to ćemo cjepivo preprodavati ili donirati. Kako su potrebe hrvatskih građana preskočili gotovo milijun doza. I treće je postupak javne nabave. Standardni koji EU može, kod nas. Stanka je odobrena", rekla je Selak Raspudić.  

Zatražila je Anka Mrak Taritaš u ime Centra i GLAS-a. Ono što smo očekivali da će u ovom izvješću biti je jedna analiza što i kako činiti kada se takve stvari dogode.  

"Razočarana sam što ovdje imamo niz odluka što i kako, ali trebalo je napraviti analizu svega toga. Izvješće bi trebalo biti kao i svako, niz zaključaka što činiti u budućnosti. Iz ovog suhoparnog izvješća nismo ništa naučili", ističe.  

Zahtjevu za stankom pridružila se i Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta. 

"Mali poduzetnici su najviše pogođeni mjerama za suzbijanje epidemije, ne znamo u kojem smjeru će Stožer dalje ići i naši gospodarstvenici moraju znati kako će poslovati. Ne donose se mjere za kompenzaciju gubitaka", rekla je.  

Rada Borić iz Nove ljevice je postavila pitanje kakve izlazne strategije imamo u ovom trenutku i kakve su autonomne naše insitucije zdravstva oko alternativnih cjepiva, te što mislimo o primjerice Sputniku.

Željko Reiner iz HDZ-a je kako kaže, zatražio stanku da podsjeti kolege na njihove izjave. 

Peđa Grbin iz SDP-a je rekao je kako činjenica da Hrvatska ima smanjenje broja zaraženih, ali možemo reći da mjere djeluju, ali treba postaviti pitanje zašto nisu donesene ranije. 

"Zbog čega se dozvolilo da se deseci tisuća zaraze, a stotine umru. Ovo izvješće ima ozbiljan nedostatak, a to je da i dalje ne postoji dubinska analiza što su izvori zaraze", rekao je. 

Hrvoje Zekanović je stanku zatražio s pitanjem kako to da u BiH rade ugostiteljski objekti, da je epidemiološka situacija bolja nego u Hrvatskoj.

"Zanima me jesu li Bosanci pametniji od nas, u čemu je problem. Kako ti da BiH danas ima samo 400 oboljelih, a nema lockdown. Andrej Plenković se s ove govornice hvalio kako je naručio milijune cjepiva, a jedna Srbija koja nije u EU je cijepila već 320.000 ljudi, a Hrvatska nije u prilici omogućiti cjepivo", upitao je Zekanović.

Beroš: Covid-kriza stajala nas je 2,5 milijarde kuna

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je u četvrtak kako nas je Covid-kriza do sada stajala više od 2,5 milijarde kuna te ustrajao da su Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite dobro odgovorili na ugrozu izazvanu koronavirusom.

"Ne znam što nas čeka, što će donijeti novi virusi, no do sada smo dobro odgovorili na ugrozu, koliko znam nikad nitko nije ostao zakinut za pružanje neke usluge", rekao je ministar u saborskoj raspravi o prvom izvješću o mjerama koje su poduzete od ožujka prošle do sredine siječnja ove godine.

Sve poduzete mjere, istaknuo je, bile su usmjerene zaštiti zdravlja, bile su razmjerne i proporcionalne i nisu utjecale na ničija osnovna prava.

Pitam se kako smo uspjeli

Covid-kriza nas je koštala enormno puno, pitam se kako smo, u ovoj situaciji punjenja državnoga i zdravstvenog proračuna uspjeli, odgovorio je ministar HDZ-ovu Željku Reineru, navodeći da je na testove potrošeno preko 685 milijuna, na liječenje 450 milijuna, na bolovanje 115 milijuna itd.

Naglasio je kako Hrvatska, kao mala zemlja, nije imala snage samostalno ući u pregovore sa farmaceutskim kompanijama. Europska komisija je to učinila za 27 članica kad još nije bilo poznato tko će i kada proizvesti cjepivo, odgovorio je Mariji Selak Raspudić koja je kazala da su ugovori s farmaceutskim tvrtkama lihvarski, te pitala što Hrvatska čini da ti ugovori budu transparentniji. "Jesu li ugovori lihvarski ne znam", uzvraća joj Beroš.

SDP-ovoj Renati Sabljar Dračevac, koja je pitala što je Vlada konkretno poduzela oko cijepljenja i hoće li građani do turističke sezone biti procijepljeni, odgovorio je kako je Vlada davno s EU počela razmatrati potrebu nabave cjepiva.

"Zašto tolike količine - nabavljali smo ga kada nismo znali tko će i kada prvi razviti cjepivo, većina se članica fokusirala na AstraZenecu, da bi se pokazalo da će Pfizer bit prvi. Ovo što se sada događa sa smanjenjem Pfizerovog cjepiva... procjepljivanje će biti odgođeno", kazao je Beroš.

''Priznao'' je i kako Hrvatska nema puno mogućnosti okrenuti se drugim proizvođačima cjepiva, jer njihova cjepiva nisu prošla proceduru EMA-e

Na upit Rade Borić (NZ) kakav je stav Hrvatske prema ruskom ili kineskom cjepivu Beroš je kazao kako ta cjepiva nisu sigurna za hrvatske građane. "Volio bih da se možemo okrenuti prema Rusiji i Kini međutim njihova cjepiva nisu prošla klinička ispitivanja, samo prva i druga faza, to je nesigurno za hrvatske građane, kada bude sigurnije sigurno ćemo raspravljati o tome", rekao je.  

Stotinjak doza za političare je irelevantno u ukupnom broju

Ministar opravdava činjenicu da se među prvima cijepilo stotinjak političara - zastupnika i ministara. "Stotinjak doza je irelevantno u ukupnom broju, procijenili smo da je značajniji promidžbeni učinak njihova cijepljenja, postoje određeni razlozi zašto su se političari cijepili", odgovorio je Stipi Mlinariću (DP) koji drži da je cijepljenje političara prije starijih građana loša poruka.

Na pitanje Hrvoja Zekanovića (HS) kako to da je u BiH manje oboljelih nego u Hrvatskoj, iako nema lockdown, uzvratio je protupitanjem kako je moguće da u Velikoj Britaniji, gdje ništa ne radi, broj zaraženih raste. "Odgovor nije jednoznačan, niz je elementa koji utječe na to", kazao je Beroš.

Na oporbene kritike zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, opetovao je kako su oni "po epidemiološkoj struci apsolutno izvor širenja virusa". Ljudi tamo ne dolaze po kavu, nego prvenstveno družiti se  i zato epidemiološka struka i dalje razmišlja omogućiti rad kafićima i restoranima ili ne, rekao je ministar i potvrdio kako se već sada razmišlja o turističkoj sezoni.

"Iz dana u dan pratimo situaciju", odgovorio je Boški Ban Vlahek (SDP).

Odbacuje tvrdnje Domagoja Price  (SDP) da se s mjerama išlo u krajnosti. Mjere su se donosile prema našem znanju i informacijama iz svijeta, bile su prilagođene trenutku s namjerom da se najbolje odgovori, rekao je.

Odgovarajući Vesni Vučemilović (DP) zašto djeca, koja idu školu, ne mogu trenirati, izrazio je uvjerenje da će u paketu mjera od 1. veljače biti i dozvole za određenje sportske aktivnosti.

Potvrdio je kako se razmatrala i mogućnost beneficiranog, odnosno 'većeg staža' za zdravstvene djelatnike koji rade s covidom. Međutim, po sadašnjem Zakonu o radu to nije jednostavno, ne kažem da nećemo razmišljati o izmjenama zakona ako kriza potraje, odgovorio je Katarini Peović (RF) koja kaže da prilike s Covidom podsjećaju na ratne, kad je zdravstvenom osoblju staž bio priznat u dvostrukom trajanju.

Beroš je izvijestio i da je Nacionalna strategija mentalnog zdravlja u završnoj fazi te da je potpisao odluku da varaždinska Opća bolnica bude proglašena Covid-bolnicom.