U ZAGREBU
Velika konferencija o komunističkoj prošlosti: Je li istočna Europa oslobođena 1945. ili 1990.?
U organizaciji Centra za obnovu kulture i briselskog think tanka New Direction u Zagrebu će se u utorak i srijedu, 8.i 9. srpnja, održati velika međunarodna konferencija o značenju završetka Drugog svjetskog rata za jugoistočnu, istočnu i srednju Europu.
Dok se 8. svibnja 1945. godine na Zapadu slavi kao Dan pobjede u Europi (VE Day), postavlja se pitanje kako bi dolazak partizana u Zagreb toga dana trebalo vrednovati. Je li to bilo oslobođenje? Ili je to pak označilo početak četrdesetpetogodišnjeg ugnjetavanja Komunističke partije? Isto se pitanje nameće za sve zemlje u kojima su komunisti preuzeli vlast u neposrednom poslijeratnom razdoblju.
Ovo nije puko pitanje namijenjeno uskim krugovima povjesničara ili onima opterećenima poravnavanjem starih računa. Gotovo nijedan dan ne prolazi, bilo u Hrvatskoj ili drugim bivšim komunističkim zemljama, bez izljeva nostalgije za “dobrim starim vremenima socijalizma”. Neprestano se pokušava glorificirati, ili barem opravdavati, djelovanje Partije, te ocrnjivati ili zatirati sjećanje na one koji su joj se suprotstavljali.
Zagreb počiva na brojnim stratištima gdje su partizani ostavili krvavi trag
Spomenici, podignuti u čast stvarnih ili imaginarnih događaja, perpetuiraju ljevičarsku mitologiju. Nova generacija kulturnih marksista ponosno prihvaća antifašizam koji je Partija stvorila kako bi prikrila svoju pravu narav. U zemljama bivše Jugoslavije, ali i u drugim državama srednje i istočne Europe, stare partijske sigurnosne mreže učinkovito su iskorištene za bogaćenje postkomunističke elite koja se, bez ikakvog temelja, predstavlja najsposobnijom za vladanje u današnjem slobodnom i demokratskom svijetu. Svijetu koji njihovi prethodnici nisu stvorili, i koji, u dubini duše, uz to tajno preziru. Stoga je pitanje što se doista dogodilo prije mnogo godina kada su komunisti preuzeli vlast relevantno za sve nas.
FOTO: HINA/Tomislav Pavlek (Bleiburg)
Kult ličnosti
Stručnjaci će govoriti o Titovom (i Staljinovom) kultu ličnosti, organizaciji i djelovanju jugoslavenske tajne policije, logorima i zatvorima u kojima su čamili politički zatvorenici, stranim dojmovima o partizanima, progonu Crkve, odnosu Partije prema talijanskoj i njemačkoj manjini te prema muslimanima, posebnom slučaju Dubrovnika, Bleiburškim pokoljima, Križnom putu, kao i najnovijim dokazima o masovnim grobnicama u Sloveniji i Hrvatskoj.
Ideja jugonostalgije još uvijek je vrlo prisutna u kulturnim i dijelu političkih krugova Hrvatske
Rasprave neće biti ograničene samo na Hrvatsku, ili čak Jugoslaviju. Povjesničari iz Litve i Poljske govorit će o drugačijim, ali paralelnim iskustvima svojih naroda nakon preuzimanja vlasti od strane Sovjeta i Komunističke partije. Litavci i Poljaci učinili su daleko više nego Hrvatska ili bilo koja od zemalja bivše komunističke Jugoslavije na istraživanju, objašnjavanju i objavljivanju te mračne prošlosti. Njihovo znanstveno djelovanje i muzeji su izuzetni, a više samoj konferenciji možete doznati ovdje.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.