Vanđelić: Sada, kad obnova ponovno dobiva 'reformu', iz svog iskustva želim podijeliti sljedeće...

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

"Svaki sustav može biti bolji.

Ako nešto nije postavljeno točno kako smo mi zamislili, to i dalje nije izgovor da se u postojećem okviru ne napravi sve kako bi se ostvario cilj.

I sam sam prihvatio poziciju privremenog ravnatelja Fonda za obnovu kako bih pomogao ljudima koje je pogodio razoran potres, kako bih pomogao svom gradu, iako Fond i koncept da država organizirano (vidi se sad kako!) obnavlja privatne zgrade nije bio najbolje rješenje - što sam i isticao od prvog dana mandata zalažući se za model samoobnove koji je dio najbolje svjetske prakse, a kojem se sad okreće i novi ministar.

Formiranje Fonda za obnovu je propisano Zakonom koji je izglasan u Saboru 11.9.2020., 48 dana prije mojeg imenovanja i naravno da vladajuća stranka nije htjela prihvatiti izmjene zakona koji se tako sporo donosio jer da 'bude bolji'.

Napraviti nešto korisno s resursima koji su nam dani je svakodnevica za većinu od nas i nisam osoba koja bi digla ruke od posla kad garancija za uspjeh ne postoji.

Fond sam za vrijeme svog rada prilagodio u okviru zakonskih mogućnosti i postavio ga tako da je mogao efikasno obavljati svoju ulogu. Isto tako sam javno govorio, i za vrijeme dok sam bio ravnatelj, o tome zašto obnova i dalje ne može funkcionirati, bez obzira na efikasan Fond.

Na mojoj zadnjoj konferenciji sam pokazao da dok je Ministarstvo obradilo po zakonu o obnovi tek 13 posto zahtjeva iz Zagreba i 9,8 posto zahtjeva iz Krapinsko-zagorske županije, Fond je proveo 90 posto odluka iako su podzakonski akti debelo kasnili i komplicirali stvar.

Strogo zakonski gledano, niti jedno provedbeno tijelo nije niti moglo niti smjelo provoditi obnovu dok nisu definirani kriteriji javne nabave za sve sudionike, a podzakonski akt je tek 13. prosinca 2021., 631 dan od potresa u Zagrebu, Programom mjera definirao te kriterije. Ja sam otišao iz Fonda za obnovu 10. prosinca 2021.

Danas, kad obnova ponovno dobiva 'reformu', iz svog iskustva zato želim podijeliti sljedeće:

a) Odmah nakon potresa 22. ožujka 2020. trebalo je stručnjacima ojačati građevinsku inspekciju i ona je trebala biti ta koja obavlja sva uklanjanja po postojećem Zakonu o građevinskoj inspekciji, što je i činila i uklonila oko 133 objekata u prve dvije godine, od preko 2000 zahtjeva građana za uklanjanje.

b) Sektor za elementarne nepogode u Ministarstvu graditeljstva, koji je postojao prije potresa u Zagrebu, je trebalo ekipirati i pustiti da on vode brigu obnovi svih javnih objekata, a direktorica sektora je imenovana tek sedam-osam mjeseci nakon potresa i nisu im dali dovoljan broj ljudi niti dan danas.

c) Za sve objekte je trebalo hitno propisati obvezu izrade Elaborata utvrđenja šteta od potresa čiju izradu financira država te oformiti ustanovu Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (postoji kao dio fakulteta, nije ustanova i nema javnu ovlast) koja dobiva javnu ovlast da evidentira i nostrificira te elaborate te trajno ostane kao ustanova koja će izdavati certifikate potresne otpornosti i jezgra svake buduće reakcije kod potresa. Taj Elaborat je dovoljan dokaz štete od potresa da privatna osoba može započeti samostalno obnovu, a država se trebala samo obvezati koliko će platiti, a putem Sektora za elementarne nepogode u Ministarstvu je moga zaprimati i isplaćivati račune.

d) Jedini zakon koji je država trebala donijeti se trebao ticati financiranja obnove privatnih zgrada koje vlasnici moraju sami obnavljati, dok je država i bez zakona trebala izgraditi zgrade koje služe privremeno za zbrinjavanje, a kasnije trajno kao učenički, studentski ili starački domovi.

Uklanjanje i izrada Elaborata oštećenja u potresu su 100 posto pokriveni iz Fonda solidarnosti, a niti dan danas registar oštećenja nije pouzdan i temelji se na tzv. 'brzim pregledima' koji se pokazuju na kod većine zgrada pogrešni.

Navedeno bi bilo najbolje rješenje, a u narednom vremenu ćemo vidjeti jesu li nadležne institucije i političari nešto naučili u posljednje tri godine ili neovisna, stručna mišljenja i dalje nemaju šanse", napisao je Vanđelić.