UŽIVO Počela sjednica Vlade, Plenković poručio: Uvođenje eura će nam pomoći da prebrodimo krizu

Na sjednici Vlada će donijeti prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da su tri glavna razloga rebalansa, a to su dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima. 

Na početku obraćanja Plenković je govorio o obilježavanju obljetnica vojno-redarstvene akcije Bljesak, te zahvalio svima koji su sudjelovali u tome.

"Održali smo u srijedu sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Govorili smo i o širem kontekstu, rasu cijena energenata i hrane te svemu onom što činimo kako bismo olakšali građanima okolnosti u kojima se nalazimo. U ovakvoj krizi nam je članstvo u eurozoni plus i pomoći će nam da u ovoj kriznoj situaciji prebrodimo sve izazove koje su pred nama", rekao je Plenković.

U kontekstu europskih tema, a podsjetio je i na Dan Europe početkom tjedna, istaknuo je pozitivnu ocjenu Europske komisije o provedbi reformi i investicija Vlade RH u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Podsjetio je i da je bio u posjetu Cipru i to kao prvi hrvatski premijer, uz napomenu da nastavljaju jačati mediteransku suradnju, kao i na posjet Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a ranije danas je primio državnog tajnika Svete Stolice Pietra Parolina, prigodom njegova posjeta Hrvatskoj. Državni tajnik Vatikana održao je govor pred Saborom. 

"Ocjena kreditne agencije Fitch pokazuje da agencije imaju povjerenja u rad Vlade. Sve je to vezano i za ostvarivanje naših aktivnosti za pristupanje europodručju'',  istaknuo je premijer. 

Rebalans proračuna

Vlada ide u prvi ovogodišnji rebalans proračuna, a detalje predstavlja na redovitoj sjednici Vlade četvrtkom.  

Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva, naveo je Plenković na početku sjednice Vlade, na čijem rasporedu je, među ostalim, prijedlog rebalansa proračuna za 2022. godinu.

Kako je istaknuo, u ovoj godini sada prognoziraju realni rast BDP-a od tri posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Podsjetio je i da Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto, čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu.

Po njegovim riječima, izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godini, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna ili četiri posto, na 171 milijardu kuna.

Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, prije svega kroz smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, kao i ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je Plenković.

Ukupni rashodi proračuna, pak, povećavaju se za 10,9 milijardi kuna, odnosno rebalansom se planiraju u visini od 184,7 milijardi kuna.

"Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina", izjavio je premijer.  

"Rashode obilježavaju i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu, primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja 2022. te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata", naveo je Plenković.

Naglasio je da će nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3-postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto, određenih mastriškim kriterijima. Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 

Državni proračun za 2022. godinu, koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad devet milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Uskoro opširnije...