NALAZI INSPEKCIJE O SLUČAJU PREMINULOG MATIJANIĆA
VIDEO Kardiolog: Radilo se o rapidnom pogoršanju, o akutnom miokarditisu koji može vjerojatno biti imunološko posljedovan
U velikoj dvorani Ministarstva zdravstva održala se konferencija za novinare na kojoj je iznesen nalaz zdravstvene inspekcije i zaključak Stručnog povjerenstva o slučaju preminulog novinara Indexa Vladimira Matijanića.
Ministarstvo zdravstva zatražilo je cjelovito izvješće o pružanju medicinske skrbi umrlom Vladimiru Matijaniću u splitskom KBC-u Split i drugim zdravstvenim ustanovama.
"Odmah po saznanju ovog događaja naložio sam temeljni nadzor", kazao je na početku ministar Vili Beroš.
"Nalaz je dostavljen i obitelji Vladimira Matijanića", najavio je Beroš.
Mirjana Tadić iz Inspekcije predstavila je dugoočekivani nalaz.
"Vezano za obavijest o smrti odmah po saznanju obavili smo ispekciju u KBC Split i u privatnoj ordinaciji. Sukladno članku 206. imenovali smo stručnjake koji su sudjelovali u kreiranju zaključnog mišljenja sada pokojnog Matijanića. Utvrđeno je slijedeće: u našem izvješću obradili smo i ranije stanje pokojnika. Pokojni Vladimir Matijanić bolovao je od Sjorgenovog sindroma i drugih bolesti, kao što je upala pluća... Postavljena je i sumnja na sarkoidozu koja nije potvrđena, a pacijent nije redovito uzimao terapiju za kroničnu bolest", kazala je.
"Preporučeno mu je cijepljenje, ali pacijent nije poslušao", kazala je.
"Liječnica obiteljske medicine preporučila je cijepljenje za Covid-19. Pacijent je samoinicijativno konzultirao specijalisticu imunologije koja je predložila odgodu, ali pacijent nije uzimao imunomodulaciju. Necijepljenje protiv Covida-19 dodatno povećava rizik kod pacijenata od autoimunih bolesti", kazala je Tadić.
Tadić smatra da su svi savjeti bili uz preporuku struke. "Analizom postupaka nismo uočili značajnih stručnih propusta", rekla je.
Predmet će proslijediti i Hrvatskoj liječničkoj komori radi eventualnog daljnjeg postupanja te DORH-u.
Tijek zbrinjavanja
Tadić je ispričala kako je Matijanić primljen dana 2.8. i učinila se obrada te je pušten kući uz preporuke. Sve je bilo po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista.
"Dana 5.8. pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je pravovremena intervenciju upućen tim T1, s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio tijekom lošeg stanja. Unatoč provedenim mjerama dolazo do smrtnog ishoda", zaključila je Tadić u nalazu.
"Utvrđena je proceduralna nepravilnost prilikom obdukcije, kazala je.
Beroš je objasnio da je nalaz dobio na znanje, a Zdravstvena inspekcija nije ta koja sudi već je potpuno objektivna. Naglasio je da je stručno mišljenje usuglašeno.
Što se dogodilo
Docent Miroslav Mayer iz KBC Dubrava objasnio je slijed hospitalizacije i dijagnoze pacijenta Matijanića: "Mi nismo istražna tijela i komentiramo medicinsku dokumentaciju koja nam je dostupna. Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12, mjesecu je ležao u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno. Dana 19.12 je bio naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti".
"Kontrole su iznimno važne. Kad idete kod jednog liječnika možete vidjeti eventualni rizik", kazao je.
Upitan je zašto nije hospitaliziran 2. kolovoza.
"Imao je blagu kliničku sliku i bolest je trajala 12 sati. Ekstremno je mala šansa da bi se razvila teža slika i pogoršanje. Uz epidemiju Covida, nije se uspjelo napraviti EKG. Nisu rađene pretrage. Po EKG-u ne bismo vidjeli sinusni ritam...Po opisu simptoma nije imao težu kliničku sliku već povećan rizik", objasnio je.
"Mislim da je problem što nije pregledan kod infektologa", rekao je doktor.
"Da je došao u hitnu ambulatnu, tu bi rutinski bio pregledan EKG i RTG. U obdukciji nije imao značajne promjene pluća. Da su ga slikali tada, imao bi lažno dobar nalaz… Radim na internnoj, napravio bih EKG. Oni ne bi bili dovoljni za predvidjeti ovo", objasnio je.
"Ne postoji ovog časa oralni pripravak kojeg bi pacijent mogao dobiti za kući. On bi bio mogući kandidat za kući i dobio bi Paxlovid za kući. Takve sve pacijente ne možete primiti u punom opterećenju", kazao je.
"Ne možemo natjerati pacijenta da negdje ide. Ali u tom dijelu je daleko veća vjerojatnost kad što više napravite pretraga, ne trošiti vrijeme na nazivanje u akutnoj bolesti… Kontrole su iznimno bitne", naglasio je.
Ministar Beroš upitan je zašto nema Paxlovida. "Pregovori kasne jer su iznimno teški. Imamo skoro obećanje s Europskom komisijom da će doći na tržište. Postoji i bilaterni način razgovora s proizvođačem. Naglašavam dobru primjenu tog lijeka", rekao je Beroš.
HUBOL tvrdi da dva mjeseca ne potpisujete papir koji trebate, rečeno je Berošu od strane novinara.
"Ne skrivam se! Muči me naravno što pojedine zemlje pokušavaju bilateralno kupiti lijekove. To me žalosti. Laž je da imam ugovor na stolu za potpis da je Paxlovid lijek u ljekarni gdje samo netko treba doći i kupiti ga. U istom smo procesu kao druge zemlje...", objasnio je ministar.
Edvard Galić, kardiolog, objasnio je da je Matijanić imao akutnu epizodu. "Utvrđeno je da ima dobar nalaz ultrazvučno, ali dodatna pretraga, magnet srca, nije napravljena. On je nije odradio iz nekih svojih razloga. Naravno može imati zahvaćen srčani mišić... Iz srpnja ima te markere potpuno u redu. To je važno jer nema predispoziciju za srčanu manu. Izuzetno važan nalaz! Dijagnozu mijakorditisa je užasno teško uspostaviti. Ovo je užasno rijetko i dolazi se do toga u kasnom stadiju bolesti. Imat ćete ekstremno malo podataka i kao čovjek vam to iskreno govorim... To je posljedica imunološkog odgovora. Jedini ozbiljan rad na tu temu je iz srpnja 2022. i govori vam da može biti vidljiv u ranom stadiju i dogoditi se ovo", objasnio je kardiolog.
"Dijagnozu je vrlo teško postaviti i zahtijeva određen slijed. Napravi se elektrokardiogram svima, bez obzira s kojom dijagnozom dolaze. Nema nikakvog znakova srčanog popuštanja pa čak i do zadnjeg dana", rekao je.
"Imamo dokumentaciju koju smo dobili. Imao je uredan nalaz na plućima od T1 i samo to mogu komentirati", objasnio je.
"On se ne tuži tad na bol u prstima. Onaj liječnik koji ga je gledao i da ima akutno srčano popuštanje sigurno bi to vidio", rekao je. Tvrdi da je važno naglasiti da je teško dijagnosticirati tu bolest u kućnim i u bolničkim uvjetima.
"Radilo se o rapidnom pogoršanju. Takozvani fenotip dva. Studije su iznimno ograničene. Radi se o ozljedi miokarda... O akutnom miokarditisu koji može biti vjerojatno imunološko posljednovan ili direktno uzrokovan virusom, što je manje često", objasnio je.
"Žao mi je zbog ovakvog ishoda. To je ono što nas opterećuje, kako bi čovjek postupio.... U tim razgovorima nije bilo stručne greške. Zo je zaključak našeg povjerenstva. Naš nadzor je zaključio da se ne može donositi neki zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je nedostajalo. U tim razgovorima je zaključeno da netko morao pacijenta pregledati", objasnio je ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović.
"Pacijenta je morao netko pregledati, ne može se to preko telefona", ustvrdio je Meštrović, inače pedijatar.
Ministar Beroš priča koliko je bilo doza Remdesivira bilo na dan 10.8. "Prema mišljenju struke, lijeka je bilo dovoljno. Važno je spomenuti da sukladno onom što sam rekao, EK sklapa okvirne sporazume s proizvođačem..."
Obratio se i doktor Puljiz.
"On je došao bolestan 10, 12 sati od prvih simptoma. Imao je blagu temperaturu. Doktorica je napravila korektan pregled i procijenila je da nije potrebna dodatna obrada", kazao je. "Lijek se ne preporučuje kod svih oblika bolesti", rekao je.
" Napisana je preporuka da se javi obiteljskoj liječnici ili ako se pogorša stanje na hitnu opet. On nije imao indikacije za remdesivir tog prvog dana. To bi možda bilo do drugog dana. Njemu je hitni prijem bio otvoren, mogao je doći. Imao je uputnicu, pitanje je bi li lijek promijenio tijek bolesti", kazao je.
Na pitanje zašto ga nisu hospitalizirali, kaže da kolega preko telefona teško može trijažirati i da je prema simptomima bilo teško procijeniti.
"Telefonski poziv su uslijedili poslije. On je drugi dan već dobio uputnicu da se može javiti na hitnu", kazao je o telefonskom pozivu. Rekao je da u dežurstvu ne razgovaraju s pacijentima, da to nije praksa, da dežurni liječnik ima obaveze i ne može biti na telefonu. Istaknuo je da mu je doktorica obiteljske rekla da se javi na hitan prijem.
Prvi posjet je bio 5. kolovoza, doktorica Kajčić je procijenila, prema parametrima i statusu, da nema indikacija za transportom., To su oni podaci koje smo mi iščitali iz medicinske dokumentacije. Napravila je klinički pregled: fizički ga je pregledala.
Sumnja da bi imao veće šanse, s obzirom na nagli nastup miokarditisa. Kad ga je doktorica pregledavala nije imao kliničke znakove za to.
Podsjetimo, Matijanić, koji je u svojoj karijeri otkrio brojne afere umro je u Splitu 5. kolovoza u 51. godini života.
Andrea Topić, novinarka Indexa i životna partnerica Vladimira Matijanića, objavila je kronologiju događanja u kojoj je otkrila da hitna pomoć nije htjela hospitalizirati oboljelog Matijanića.
Dva sata prije smrti, ekipa hitne medicinske pomoći objašnjavala je kako je riječ o normalnima simptomima Covida te ga nisu htjeli hospitalizirati. Nije reagirala ni hitna infektološka ambulanta ni dežurni liječnik.
Isto tako, dva dana prije, Matijaniću je u bolnici rečeno kako je u Hrvatskoj nestašica lijeka za sprječavanje težih posljedica Covida kojeg daju pacijentima kao što je on.
Sve to upućuje na nesavjesno liječenje.
Konferenciju pratite uživo na portalu Direktno...
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.