Uzinić zbog migranata prozvao Vladu: 'Hrvatska može i mora bolje'

Na ovoj lokaciji, u blizini željezničkog kolodvora u Rijeci, u utorak je u povodu Svjetskog dana izbjeglica održana konferencija za novinstvo, na kojoj su, osim nadbiskupa Uzinića bili i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Stanko Perice te glavni riječki imam Hidajet Hasanović. 

Tranzitni punkt za migrante u Rijeci počeo je s radom u listopadu 2022. godine kao odgovor na humanitarnu krizu nastalu većim brojem ljudi u pokretu kroz grad Rijeku. Inicijativu su pokrenuli građani a projekt je poduprla Riječka nadbiskupija putem Caritasa te Grad Rijeka.

 Uzinić je rekao da je kroz tranzitni punkt do sad prošlo više tisuća ljudi.

"Više puta smo si postavili pitanje možemo li učiniti i više. Sigurno možemo, ali valja priznati i da već činimo mnogo vraćajući ljudima koje je nevolja dovela u naš grad djelić ljudskog dostojanstva. Naši volonteri i djelatnici Isusovačke službe za izbjeglice svaki dan svjedoče težini s kojom se susreću ovi ljudi koji, odlazeći od svojih domova, obitelji, prijatelja u nadi da će ih dočekati bolja budućnost iza naših otvorenih vrata, često prolaze izrazito opasne putove, koje bismo mi, u zemljama kroz koje prolaze i u koje su nakanili doći, mogli učiniti manje opasnima samo kad bismo to htjeli", rekao je nadbiskup.

"Ono što bismo mogli učiniti jest doprinijeti sustavnijem rješenju migrantskog fenomena koji neće prestati dok god se ne promijeni situacija u zemljama iz kojih kreću na opasan put u neizvjesnost u potrazi za boljim životom, na što svaki čovjek ima pravo", istaknuo je. Rekao je da se Riječka nadbiskupija prije dvije godine uključila u inicijativu pokretanja humanitarnih koridora s Isusovačkom službom za izbjeglice, želeći tako odgovoriti na poziv pape Franje da se omogući barem malom broju migranata da na zakonit i siguran način nađu spas u našoj zemlji.

"Nažalost, podrška nije stigla iz nadležnog ministarstva i odgovoreno je da za takvo što u Hrvatskoj ne postoje zakonski uvjeti", rekao je. Ustvrdio je kako je "istina da ne postoji dovoljna želja da se ti zakonski uvjeti stvore, što govori o nezainteresiranost odgovornih da se ovom pitanju pristupi na drugačiji način nego se to činilo do sada". 

Hrvatska može bolje i drugačije, istaknuo je, navodeći kao primjer skrbi za izbjeglice iz Ukrajine. Nadbiskupijski Caritas se skrbi za njih oko 800, rekao je Uzinić.