Usprkos inflaciji, broj blokiranih građana u godinu dana u Hrvatskoj smanjen za gotovo 13 tisuća

U prva dva mjeseca ove godine, pak, broj blokiranih građana smanjen je za 1775 osoba. Istodobno se dug potrošača (glavnica) u godinu dana smanjio za 2,5 posto, na 2,4 milijarde eura, a neznatno je niži i dug za kamate koji sada iznosi 850 milijuna eura.

Vladine mjere iz 2018. godine, koje su uključivale i otpis dugova, značajno su popravile stanje zaduženih, da bi u godini pandemije, tijekom 2021., broj blokada počeo opet rasti. No, od posljednjeg tromjesečja te godine opet je prisutan silazni trend. Najveći dio duga glavnice, u iznosu od 700 milijuna eura, odnosi se potraživanja banaka, ali najviše ovrha pokreću telekomunikacijske tvrtke. Među ostalim velikim vjerovnicima su država (porezi), komunalna poduzeća i kartičarske kuće.

Sudeći prema podacima HNB-a, banke su lani imale manje teškoća s onima koji ne mogu vraćati kredite. U slučaju stambenih kredita, na kraju prošle godine loših je bilo 2,2 posto, dok je godinu prije njihov udjel u ukupnim kreditima bio 3,41 posto.

U slučaju gotovinskih kredita, pak, udjel loših se smanjio s 8,25 na 6,73 posto, a kod prekoračenja po transakcijskim računima sa 7,29 na 6,84 posto. Glavni razlog smanjenja broja građana koji ne mogu plaćati račune vrlo vjerojatno je povoljno stanje na tržištu rada i nastavak rasta zaposlenosti.

Jedan od češćih uzroka blokade, smatraju stručnjaci na tom području, gubitak je posla ili bliske osobe te nemogućnost plaćanja obveza zbog niskih primanja. No, nisu rijetki ni slučajevi kupovine iznad mogućnosti koje ne moraju biti slabe.

Na nedavnom okruglom stolu "Kako zajedno pomoći ovršenima" panelisti su, uz ostalo, savjetovali otvaranje zaštićenog računa u FINA-i i pokušaj dogovora s vjerovnicima. U slučaju da je prošao rok za pokretanje ovrhe savjetuju pisanje izjave: "Ja ‘taj i taj‘ pozivam se na zastaru" te dodaju: "Ako se raspravljate i kažete da ste zaboravili platiti, prekidate zastaru", piše Jutarnji list.