Uskrs pred vratima; imaju li građani sredstava za blagdansku košaricu?

Sadržaj blagdanskog stola Nezavisni hrvatski sindikati prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te prigodom praćenja potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatu kako bi prikazali razlike u realnim mogućnostima većine i potrebe građana da imaju što bogatiji stol.

Za izračun vrijednosti moguće potrošnje tri kategorije košarice promatrale su se cijene u  trgovačkim lancima i na tržnicama te se kao najpogodniji pokazatelj kod proizvoda koji se uobičajeno kupuju u trgovinama koristio mod tj. najčešće pojavljivana cijena promatranog proizvoda.

Iz tabelarnog prikaza vidljivo je kako se vrijednost bogate košarice ove godine blago povećala u razdoblju od desetak dana, dok su vrijednosti skromne i srednje košarice ipak nešto smanjene.

Pretpostavlja se da će luksuzne proizvode kupovati oni rijetki koji si to mogu priuštiti bez obzira na cijene, dok potražnju onih skromnijih više diktiraju cijene.

Iako su cijene velikog broja proizvoda pale ove u odnosu na prethodnu godinu, učinak smanjenja ukupne vrijednosti košarica je izostao. Razlog se nalazi u prevladavajućem rastu cijena glavnih namirnica koje u ukupnoj vrijednosti košarice zauzimaju veliki postotni udio.

Istina je kako će veliki broj hrvatskih građana  jedva uspjeti „namaknuti“ dovoljno financijskih sredstava kako bi pokrili osnovne prehrambene potrebe koje su pokrivene proizvodima iz kategorije skromne košarice, a kamoli srednje i bogate što bi po sadržaju bilo više u skladu s tradicijom. Na to upućuju podaci o 313.408 građana s blokiranim računima, 19,5% građana koji žive ispod linije siromaštva, 38.296 radnika kojima nije isplaćena plaća, 80.481 radnika koji primaju minimalnu plaću u bruto iznosu od 3.029,55 kn, prosječnom neto plaćom u iznosu od 5.656 kn i prosječnom mirovinom u iznosu od 2.420,05 kn. Niti u jednoj kategoriji nisu sadržani troškovi darova, koji su tradicionalno nešto skromniji u odnosu na Božić, jer bez obzira što svakog vesele, iziskuju dodatne troškove.

Značajno snižen standard građana uvjetovan je, između ostalog, kumulativnim rastom prosječne razine cijena od početka krize još uvijek nije ublažen.  Najveći utjecaj na pad standarda uvjetovan je značajnim porastom cijena plina i električne energije dok su cijene prehrambenih proizvoda rasle blaže, ali konstantno. Oni koji uspijevaju podmiriti režijske troškove nerijetko su prisiljeni kombinirati sa stavkama prehrane što rezultira narušenim zdravljem.