Urnebes na tribini o pobačaju: Markić se pozivala na znanost, Šušak odrješito: Živa je i tratinčica i stanica na mojoj koži. To je blastocista!

Uz njih, sudionici tribine bili su i Luka Drnić, prvostupnik povijesti i student diplomskog studija Povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, zagovornik zabrane pobačaja te Luka Janeš, docent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Bojana Genov, jedna od koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, sugovornicima i publici je tumačila pravne odluke i posljedice ukidanja prava na pobačaj u pojedinim državama. 

Jakov Blagojević, urednik i voditelj, održavao je red, piše Jutarnji list. To je značilo da je podsjećao publiku da je on meštar ceremonije i da mu se ne sviđaju reakcije kao što je smijeh ili negodovanje na račun zagovornika zabrane pobačaja, najčešće kada bi Drnić nešto izgovorio. Omjer je, uistinu, bio 4:2 za zagovornike pobačaja, ali je publika, stotinjak njih, pretežno žena, stalnim aplaudiranjem podržavala zagovornice prava na izbor.

Iako je tribina započela pitanjem kada počinje život, samo je Šušak kazala da se osobom kao pravnim subjektom postaje tek rođenjem. Zagovornici zabrane pobačaja su izbjegavali odrediti kada dolazi do formiranja osobe iako je, između ostalog, Markić kazala da u Hodu za život koriste fotografije djece, a mislila je na fetuse.

"Što uopće znači pravo na život", retorički je u jednom trenutku Dorotea Šušak izazvala i sam pro life pokret u Hrvatskoj i organizatore tribine.

"Živa je i tratinčica i stanica na mojoj koži. Naravno da jesam za život, za što bih trebala biti? Za smrt? Za smrt nisam, ali sam da žena ima pravo odlučiti što će sa svojim tijelom", kazala je Šušak, istaknuvši kako se osporavanjem pobačaja ustvari ukida pravo žene na autonomiju i kako je Ustavni sud Republike Hrvatske jasno dao do znanja da ukidanje pobačaja ne dolazi u obzir. Kazala je kako je tek rođenje osnovni kriterij za pravno određenje subjekta, a ne pravo na život stanice, oplođene stanice, embrija.

Željka Markić se pozvala na znanost i zaključak četiri hrvatska medicinska fakulteta koji su ustanovili da život započinje začećem. To nitko u raspravi nije osporavao, ali nije ni ponudio odgovor na pitanje je li oplođena stanica u stvari osoba. Osim što je tijekom rasprave Markić u nekoliko navrata kazala da je riječ o dječaku ili djevojčici kojeg nosi žena, što je valjda trebalo poslužiti tumačenju kako se abortus izvodi nad formiranim djetetom, a ne potencijalu za život.

"Ja se isto zalažem da žena odlučuje o svojem tijelu, no dijete nije dio tijela žene. To je zasebni čovjek koji od svoje majke može imati i drugačiji spol. Nerođeno dijete nije tijelo žene, po toj logici žena bi u trudnoći imala četiri ruke, noge", rekla je Markić.

Luka Janeš je tijekom rasprave kazao da "kada govorimo o embriju ili fetusu nema smisla govoriti o osobama".

"Osobe su samosvjesne i individualne jedinke", rekao je i otklonio element osobnosti u tim ranim fazama razvoja.

Luka Drnić je na tribinu donio jednu misao, kazao je da je američki Vrhovni sud 1857. godine donio odluku da se Afroamerikanci svode na objekt vlasništva bijelih robovlasnika.

"160 godina kasnije Ustavni sud donosi odluku da jedna kategorija stanovništva nema pravo na život". Prozvao je hrvatske ustavnopravne suce. Između ostalog, u raspravi je sve pozvao da na internetu pogledaju abortus u šestom mjesecu trudnoće dodavši da je riječ o oduzimanju nevinog života. Fact checking, provjera činjenica, kaže da se takvi zahvati ne izvode u Hrvatskoj, osim ako je riječ o plodu s teškom malformacijom. To smeta Željku Markić koja je sugerirala da time kao društvo biramo tko će se roditi.

"S jedne se strane govori o uključivanju bolesnih u društvo, a pobačajem se targetiraju bolesna djeca. Pobacit ću dijete s Downom, a na ulici ću ga pomaziti. Ta diskriminacija je neprihvatljiva", kazala je Markić, a pozvala se i na "neka" društva u kojima se tako izvode pobačaji kako bi se rađali samo dječaci.

Drnić je Doroteu Šušak pitao i što bi odgovorila ženi koja bi u devetom mjesecu trudnoće tražila abortus i izazvao prezrivo negodovanje publike, što je Šušak odbacila kazavši da o tome uopće ne bi raspravljala jer je zakon to jasno odredio.

Bojana Genov je, pak, sugerirajući Željki Markić da slobodno utječe na stanovništvo i građane da prihvate njene ideje i da ako želi orijentirati žene neka zagovara uvođenje spolnog odgoja u školama, što je dobilo aplauz, ali da ostavi zakon na miru radi onih žena koje žele samostalno odlučivati o svom tijelu. Kazala je i da Hrvatska ima jednu od najnižih granica do kada se pobačaj može napraviti.

"S osam tjedana embrij izgubi rep. Postojeći zakon stvara odličnu ravnotežu između žene i ploda, tj. potencijalno budućeg života", rekla je Genov.

Karla Kučana, studenta s FPZ-a je, u dijelu rezerviranom za pitanja iz publike, interesiralo tko je "vlasnik" ploda i što je s ulogom muškarca, na što mu je Genov odgovorila da europska pravna praksa ne daje muškarcu pravo da odlučuje o tijelu žene i sudjeluje u njenoj odluci, a Šušak replicirala: "Zašto smo opterećeni vlasništvom? Nije riječ o vlasništvu, to je blastocista", pojasnila je.

Inače, u raspravi se moglo saznati da Željka Markić smatra da je Poljska država koja je dobro riješila pitanje pobačaja jer se u slučaju silovanja i kada je ugrožen život žene radi iznimka od zakonske zabrane, piše dnevnik.

"Nema eugeničkog pobačaja, ne vidim u čemu je problem s Poljskom", kazala je. Smatra i da je divno da pred bolnicama stoje molitelji. Istaknula je da istraživanja pokazuju da je 98 posto žena koje nisu pobacile izrazilo zadovoljstvo da nisu dobile priliku pobaciti, a da žene koje su pobacile imaju problema s depresijom. Šušak i Genov su tražile da se kaže o kojim je to istraživanjima riječ, na što je Markić uzvratila protupitanjem: "Zašto se vi tako uzrujate kada navedem nešto što bi trebalo biti jedna od tema o kojoj trebaju razgovarati oni koji kao vi žele pomoći ženama", a nešto kasnije rekla da je riječ o Davidu Fergusonu. Genov ju je podsjetila da žene pate i od postporođajne depresije, a Dorotea Šušak je brzo provjerila kredibilitet znanstvenika.

"U prvim pronalascima na Googleu ne pronalazim to ime na PubMed ili Cochrane indeksiranoj bazi repozitorija znanstvenih radova, a iz onoga što se pojavljuje se čini da je riječ o autoru primarno popularnih znanstvenih napisa", kazala je Šušak o tome na koga se poziva Markić.