Upozorenje: Broj poginulih biciklista lani drastično povećan

Biciklista je u 2014. godini poginulo 19, a u 2015. broj se popeo na 34 nesreće sa smrtnim ishodom, rečeno je na konferenciji te istaknuto kako su, uz pješake i bicikliste, najranjivija kategorija sudionika u prometu vozači mopeda i motocikla. 

Milan Pajnić iz udruge "Sigurnost u prometu" rekao je da biciklisti često stradavaju i zbog manjka znanja te nepoštivanja prometnih propisa. Naglasio je da su sručnu raspravu o povećanju prometne sigurnost organizirali jer žele potaknuti sve nadležne, kao i sudionike u prometu, da zajedno doprinesu poboljšanju stanja održivog prometa i počnu stvarati tzv. "pametni grad".

Miron Huljak,  iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, rekao je da je, primjerice, 2008. ukupno bilo 664 prometne nesreće sa smrtnim ishodom, a 2015. je zabilježeno 348 takvih slučajeva što je za polovicu manje, no, ipak više nego godinu prije.

"Lani smo imali povećanje broja nesreća u kojima je bilo 348 sa smrtnim ishodom, a godinu prije 308, što je 13 posto više smrtnih slučajeva. Teško ozlijeđenih je bilo za 11 posto više,  a lakše ozlijeđenih za 5 posto više nego godinu prije", dodao je Huljak. Pojasnio je i kako ostale europske državama imaju praksu da stradale u prometnim nesrećama, koji su umrli nakon 30 dana od nesreće, ne registriraju u statistiku smrtno stradalih u prometu, dok Hrvatska to radi.

"Ako se taj podatak ispostavi točnim Hrvatska će biti sedma, umjesto 27 po sigurnosti u prometu u Europi", dodao je.

Ljupko Šimunović s Fakulteta prometnih znanosti – Zavoda za gradski promet naglasio je važnost infrastrukture za sigurnost biciklističkog prometa te dodao da je prometni sustav preopterećen jer u njemu sudjeluju većinom osobni automobili, koji u prosjeku prevoze 1,3 osobe.  

Raskrižja su, kaže, najopasnija, i na njima se dogodi najveći broj nesreća. Ondje su, kako dodaje, uglavnom loša prometna rješenja zbog mogućnosti konflikta vozača automobila i biciklista pa uvijek mora biti ostavljen "prostor za korekciju".

"Biciklistima najčešće pri padu strada glava, ključna kost i ramena, stoga bi kaciga trebala biti češća oprema naših biciklista",  naglašava i dodaje da vozači ne pohađaju dovoljno "škole bicikliranja" iako su besplatne te se u njima može mnogo naučiti.