Unatoč velikim kritikama, u ovome trebamo biti ponosni: 'Imamo strategije i zakon'

U tom istom izvješću se upozorava da će u sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize, klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje čine ozbiljnu prijetnju čovječanstvu. Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu (ZSL), uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5495 vrsta od 1970. do 2020. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85 posto), zatim u kopnenim (69 posto) i morskim (56 posto).

Kako se navodi u izvještaju, gubitak i degradacija staništa, uglavnom prouzročeni ljudskim prehrambenim sustavom, najveća su prijetnja populacijama divljih vrsta diljem svijeta. Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene dodatna su prijetnja populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zaprepašćujući prosječni pad od 95 posto, navodi WWF. Dodaje kako pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava.

"Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo, čist zrak, vodu i zdravo tlo za hranu, te postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka nastaje kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do velikih i potencijalno nepovratnih promjena", istaknuli su autori izvještaja. Prema Globalnom okviru za biološku raznolikost, države su se već dogovorile o ambicioznim globalnim ciljevima za zaustavljanje i poništavanje gubitka prirode. Pariškim sporazumom zadano je ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva, a UN-ovi ciljevi održivog razvoja usmjereni su na iskorjenjivanje siromaštva.

FOTO: Unsplash

'Svjetsko gospodarstvo poraslo je četiri puta posljednjih desetljeća'

Međutim, Izvještaj o stanju planeta navodi da su nacionalne obveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka. Hrvatska će provesti Nacionalni plan obnove prirode kao dio mjera za ublažavanje klimatskih promjena najavila je ministrica zaštite okoliša Marija Vučković prilikom predstavljanja Izvještaja o stanju planeta WWF Adria za 2024. Na konferenciji je predstavljen globalni izvještaj direktorice programa WWF Adrije Dunje Mazzocco Drvar, a potom su uslijedili paneli. Otvarajući konferenciju ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Vučković upozorila je da su klimatske promjene koje se događaju djelomično povezane s čovjekovim djelovanjem te je naglasila važnost održivog razvoja.

"Svjetsko gospodarstvo poraslo je četiri puta posljednjih desetljeća, a svjetska trgovina i 10 puta. Ali razvoj svjetske trgovine donio je i mnoge blagodati, osobito u pogledu zdravstvene zaštite i obrazovanja", rekla je Vučković. Razvoj mora biti održiv, a Hrvatska u sklopu zelenih strategija EU priprema Nacionalni plan obnove prirode koji će se morati provesti kroz dvije godine od stupanja uredbe na snagu, dodala je. Vijeće Europske unije je u lipnju službeno donijelo uredbu o obnovi prirode, kao prvu takve vrste. Aktom se nastoje uspostaviti mjere kojima će se do 2030. obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, a do 2050. svi ekosustavi koje je potrebno obnoviti.  "Pripremamo i javni poziv koji će uključivati restauraciju travnjaka, vodotoka, brigu o rijekama. Taj će poziv biti objavljen ove godine, a vrijedan je 75 milijuna eura", najavila je neke od projekata ministrica zaštite okoliša Vučković.

Direktorice programa WWF Adrije Dunje Mazzocco Drvar rekla je kako nam planet poručuje, uraganima, poplavama, požarima i ostalim nepogodama kojima svjedočimo, da je čovjek napravio previše štete te da se moramo osvijestiti i početi raditi u suprotnu smjeru. "Moramo obnavljati ono što je oštećeno i zaštititi ono što još nismo", rekla je, dodavši kako prema podacima s konferencije i onome čemu svjedočimo glede klime, vidimo da nije napravljeno dovoljno. "Postavili smo sada neke okvire, strategije imamo, zakone imamo i sada moramo početi djelovati brže i odlučnije jer više nije pet do 12, nego 12", rekla je Mazzocco Drvar. Ocijenila je da je veliki dio Hrvata svjestan posljedica klimatskih promjena, ali da mnogi nisu spremni promijeniti svoje djelovanje.

FOTO: Goran Mehkek/CROPIX

'Možemo kao pojedinci napraviti neke stvari'

A da je tome tako i da su Hrvati jako dobro informirani oko klimatskih promjena na razini Europske unije pokazala je jedna zanimljiva anketa, a isto je potvrdio i Luka Tomac iz Zelene akcije. Prema EIB-ovoj anketi, Hrvatska zauzima peto mjesto među 27 država članica EU-a (uz rezultat od 6,78/10), što je znatno iznad prosjeka EU-a koji iznosi 6,37/10. Vodeća u poretku je Finska (sa 7,22/10), a prate je Luksemburg (sa 7,19/10) i Švedska (sa 6,96/10). U provjeri znanja o uzrocima, posljedicama i rješenjima za klimatske promjene, Hrvatska je zauzela mjesto odmah iza Portugala, a ispred Danske, objavio je eib.org.

"Možemo kao pojedinci napraviti neke stvari, brinuti se od kuda nam dolazi hrana, više koristiti javni prijevoz, biti što energetski efikasniji i generalno smanjiti naš ekološki i ugljični otisak. Ali upravo u tom pritisku na i prebacivanju krivnje na građene leži strategija fosilnih i drugih kompanija koje sada snažno prati i politika. Da nas uvjeri da smo mi ti o kojima ovisi rješavanje problema, a time da smo i mi sami odgovorni za njegov nastanak. Zato volim naglasiti da naravno moramo napraviti sve što možemo, ali doseg onog što mi možemo je ograničen. Na Vladi je da osigura snažne mjere te zada nedvosmislen pravac u smjeru niskougljičnoga društva, a mi kao društvo ćemo onda taj smjer pratiti i svojim doprinosom", rekao je.

"Također je bitno i da postanemo aktivniji građani te zahtijevamo od naših gradova i županija jasnu klimatsku akciju u kojoj sudjeluju i građani i građanke", poručio je Tomac. "Gotovo sva istraživanja pokazuju da su građani RH osviješteni i važnosti očuvanja okoliša i prirode te da su spremni poduzeti neke akcije po tom pitanju. Problem je što i dalje ne idemo dalje od koncepta ‘bogom dane’ države koja je pokrivena šumom i ima jednu od najljepših obala u svijetu. Kao i kod drugih stvari fali nam integrirane edukacije u formalno obrazovanje, posebno o temi klimatskih promjena te same participacije građana i građanki u raznim procesima. Gubitak kontakta sa prirodom je također jedan od trendova", istaknuo je.

FOTO: Marko Todorov/CROPIX

'Ne dopustite političarima da nas gurnu preko klimatskog ponora'

"Boravak u prirodi utječe pozitivno na zdravlje, kvalitetu života te stvara jako bitne veze da bi se za tu istu prirodu kasnije i brinuli. Dakle, provodite što više vremena u prirodi sa svojim prijateljima i obitelji te ne dopustite političarima da nas gurnu preko klimatskog ponora. Zelena akcija za koji mjesec slavi 35 godina tako da bi poseban intervju bio na tu temu kako bi pobrojali sve kampanje, projekte, ali i servise koji svakodnevno pomažu građankama i građanima", istaknuo je.

"Možda bih radije pozvao da sami pogledate našu mrežnu stranicu gdje se nalaze brojne publikacije i vijesti o ekološkim temama te da ako imate neki problem, a niste sigurni kako mu pristupiti pogledate našu novu mobilnu aplikaciju Pametni Zeleni telefon. Trenutno radimo na novom strateškom planu organizacije, ali sigurno će mu u dalje centralno pitanje ostati rješavanje nekoliko kriza koje se isprepliću: krize gubitka bioraznolikosti, problema vezanih za otpad i zagađenje plastikom te našeg doprinosa rješavanju globalne klimatske krize", zaključio je Luka Tomac iz Zelene akcije, piše 7Dnevno.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Zelenim koracima do zaštite okoliša" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.