Unatoč stalnim upozorenjima nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima i dalje se događaju zbog nepoštivanja prometnih znakova i prometne signalizacije

Prošle se godine na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP), mjestima na kojima se križaju cesta i pruga, dogodilo ukupno 30 nesreća. U odnosu na, na primjer, 2009., kada se na željezničko-cestovnim prijelazima dogodila ukupno 71 nesreća, broj se smanjio za više od pola, međutim nesreće se i dalje događaju, i to unatoč stalnim upozorenjima.

Zabrinjava i činjenica da se velik broj nesreća događa upravo na željezničko-cestovnim prijelazima osiguranima višom razinom osiguranja, odnosno na prijelazima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima i polubranicima/branicima, što dovodi do zaključka da modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza u smislu osiguranja nije jamstvo smanjenja broja nesreća.

Samo je prošle godine na željezničko-cestovnim prijelazima polomljeno 378 polubranika. Osim što lom jednoga polubranika s automatskim uređajem za osiguranje željezničko-cestovnoga prijelaza stvara velike troškove, takva je situacija ponajprije opasna po život svih sudionika u cestovnome i željezničkome prometu. S obzirom na to da polubranike na željezničko-cestovnim prijelazima u većini slučajeva lome nestrpljivi i nesavjesni vozači u cestovnome prometu neposredno prije prolaska vlaka zbog kojega su polubranici i spušteni, svaki takav lom može se promatrati kao izbjegnuta nesreća.

Posljednjih nekoliko godina bilježi se, nažalost, i sve veći broj nesreća do kojih dolazi zbog korištenja mobitela i/ili slušalica prilikom prelaženja preko pruge. Korištenje mobitela i slušalica znatno utječe na koncentraciju, ali i na sposobnost praćenja zvukova iz okoline. Zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara, zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili dijete, ne stigne zaustaviti na vrijeme. Vlakovi su i sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok ne stignu blizu prijelaza.

Kako bi se smanjio broj nesreća u željezničko-cestovnome prometu, ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju te prugu prelaziti samo na obilježenim mjestima. Strogo je zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazama neposredno uz kolosijeke kao i bacati kamenje na vlakove koji prolaze prugom.

Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je to da je najučinkovitiji način promjene ponašanja sudionika u prometu edukacija, isticanje rizika i upozoravanje na kobne opasnosti neopreznoga kretanja uz prugu ili prelaženja pruge na mjestima koja za to nisu previđena.

Upravo radi toga HŽ Infrastruktura od 2000. kontinuirano provodi edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“ namijenjenu djeci osnovnoškolskoga uzrasta te vozačima i drugim sudionicima u cestovnome prometu kojom ih se upozorava na opasnosti koje prijete prilikom neopreznoga prelaženja preko pruge ili boravka uz prugu.

Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno treba stati i uz poštivanje prometnih znakova i željezničke signalizacije prugu prijeći tek kada se uvjerimo u to da ne prijeti opasnost. Ako je polubranik spušten, treba pričekati da se on podigne, a ako polubranika na željezničko-cestovnome prijelazu nema, treba dobro promotriti oko sebe i uvjeriti se u to da vlak ne nailazi.

Ponašajmo se odgovorno kako bismo spasili svoj život, ali i tuđe živote, jer vlak je uvijek brži.