POČIVAO U MIRU
Umro glazbeni pedagog, violist i diplomat prof. Zlatko Stahuljak
Istaknuti hrvatski glazbeni pedagog, violist, glazbeni pisac i diplomat prof. Zlatko Stahuljak umro je u nedjelju u Zagrebu u 88. godini života, izvijestilo je u ponedjeljak Hrvatsko-češko društvo.
Zlatko Stahuljak rodio se u Zagrebu 29. lipnja 1933. u glazbeničkoj obitelji koja je dala ukupno 16 glazbenika. Diplomirao je etnologiju i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960., a usavršavao se u Firenci i Rimu 1963./64. Diplomirao je violu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1963., a usavršavao se na Konzervatoriju u Pragu 1967./68. u razredu svjetski poznatog umjetnika Ladislava Černyja.
Karijeru violista započeo je u Zagrebačkoj filharmoniji, a nastavio kao solo violist od 1968. do 1989. u orkestru Opere i kao član Klavirskog kvarteta HNK u Zagrebu. Bio je i direktor Opere od 1983. do 1984. i intendant HNK 1990. i 1991. Nastupao je solistički s orkestrima u Dubrovniku, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Bugarskoj, kao komorni glazbenik u Ogulinu, Rijeci, Sisku i Zagrebu te u Beogradu i u Njemačkoj.
Nakon profesorskog djelovanja na glazbenim školama u Brežicama i Zagrebu (Glazbena škola Blagoje Bersa), predavao je violu, komornu glazbu i metodiku violine i viole na Muzičkim akademijama u Zagrebu (1971.–1992., 1998.–2002.) te paralelno u Beogradu (1975.–1979.) i Ljubljani (1979.–1992.). Držao je majstorske tečajeve u Pekingu, Njemačkoj, Poljskoj i na Isle of Man te povremena predavanja u Hrvatskoj, Češkoj, Italiji, Sloveniji i Srbiji.
Zlatko Stahuljak u svom je višedesetljetnom djelovanju dao izniman doprinos razvoju hrvatskog glazbenog života. Bio je inicijator i organizator Zagrebačkog omladinskog komornog orkestra (ZOKOR) 1957. te Komornog studija Zagrebačke filharmonije 1963.
Utemeljitelj je kvadrijenalnog Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml 1977. a od 1998. je bio njegov organizacijski predsjednik. Njegovom zaslugom natjecanje je već 1978. postalo član Svjetske federacije međunarodnih glazbenih natjecanja u Ženevi. Bio je član ocjenjivačkih sudova (žirija) na 43 međunarodna natjecanja od 1980. Zlatko Stahuljak bio je prvi predsjednik Hrvatsko-češkog društva 1992. (tada Društva hrvatsko-češkog i slovačkog prijateljstva) te prvi veleposlanik Hrvatske u Čehoslovačkoj i Češkoj (1992.–1998.).
Među publicističkim radovima ističe se knjiga Zagrebačka violinistička škola i znanstveni rad Sustavnost poteza gudalom. Objavio je i velik broj glazbenih kritika, osvrta i stručnih radova u Vjesniku, Večernjem listu, Hrvatskom slovu, Politici, Telegramu i Vijencu. Od 1986. bio je stalni je sudski vještak za gudačke i srodne instrumente.
Za svoje zasluge Zlatko Stahuljak dobio je brojne nagrade: Spomen-medalja praškog Narodnog divadla, u povodu obilježavanja 400. izvedbe Smetanine Prodane nevjeste u Zagrebu (1984.); Spomen medalja HNK Zagreb (1992.); odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996.); dva odličja za veleposlaničku djelatnost (1997.); Plaketa grada Zagreba (2004.); Briljantni križ Viteškog reda Sv. Václava (2007.), Spomen medalja Karel Kramář (2008.); Nagrada Marija i Stjepan Radić (2012.) Hrvatsko-češkog društva; počasno članstvo Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (2012.); Red Zlatnog Zmaja Družbe Braća hrvatskog zmaja (2014.); te Medalja grada Zagreba (2017.) za 40 godina utemeljenja Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.