Ukinula bi se zastara za najteža ubojstva, ali ne i ona iz povijesti

Nezastarijevanje teških ubojstava najbitnija je novina u izmjenama Kaznenog zakona o kojima u prvom čitanju danas raspravlja Hrvatski sabor. Druge izmjene su preciznija definicija sramoćenja, novo kazneno djelo psihičkog zlostavljanja u obitelji te niža vrijednost bagatelnih kaznenih djela.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u izlaganju je naglasio da će se nezastarijevanje teških ubojstava odnositi na slučajeve koji će se tek dogoditi, dok bi za retroaktivnu primjenu te odredbe trebalo izmijeniti Ustav, posebno kad je riječ o politički motiviranim ubojstvima.

Izmjenama Zakona preciznije se definira kazneno djelo sramoćenja, koje se neće smatrati kaznenim djelom ako je počinjeno u javnom interesu. Javni interes utvrđivat će Sud.

"Tu moramo imati apsolutno povjerenje u sud i tu drugog rješenja nema", rekao je ministar napomenuvši kako će sud utvrđivati i što je opravdani interes.

Ministru je replicirao HDZ-ov Duje Marasović, koji sumnja da će predloženo rješenje vezano za sramoćenje onemogućiti kazneni progon onih koji su u interesu javnosti iznijeli istinu o nekoj javnoj osobi. 

Ustvrdio je da se zakon mijenja samo zbog slučaja novinarke Slavice Lukić, što je Miljenić opovrgnuo.

"Ni jedan predmet, dok je nepravomoćan, nikad nije i neće utjecati na zakon. Da je utjecao, tekst bi bio drugačiji", poručio je ministar.

Što se tiče psihičkog nasilja u obitelji, upozorio je da će dokazivanje takvog nasilja biti prilično teško, da će se često morati voditi vještačenja, ali drži da to nije razlog da se taj vid zlostavljanja ne uvede kao zasebno kazneno djelo.

Predložene izmjene snizuju vrijednost ispod koje se kazneno djelo smatra bagatelnim, sa sadašnjih 2000 na 1000 kuna. Kod niza kaznenih djela, primjerice prijevare, ako se radi o vrijednosti ispod dvije tisuće kuna nema postupanja po službenoj dužnosti, podsjeća Miljenić i tumači kako, primjerice, umirovljenik kojemu je ukradena mirovina manja od 2000 kuna, ne može računati na službeno postupanje, nego mora sam goniti počinitelja.

Izmjenama Zakona omogućit će se i zbrajanje štete počinjene ponavljanjem kaznenog djela, čime se želi stati na kraj prevarantima koji svjesno čine niz prijevara manje vrijednosti i tako izbjegavaju kazneni progon.

Prijetnja i prisila prema liječniku, učitelju i drugim osobama koje obavljaju javnu ovlast, a nisu službene osobe u užem smislu, gonit će se po službenoj dužnosti.

"Nedopustivo je da te ljude ostavimo izložene prijetnjama i prisili, a da bi se zaštitili sami moraju plaćati odvjetnike. To je pogrešno i kao društvo moramo ispraviti taj propust", poručio je Miljenić.