Uz Gabrijelu Žalac uhićene još tri osobe, otkriven identitet jedne od njih

Ured europskog javnog tužitelja priopćio je da u suradnji s hrvatskim Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) "provodi hitne dokazne radnje" koje se odnose na četiri osobe.

Sumnjiče ih da su počinile kaznena djela u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), vezano uz postupke javne nabave informatičkog sustava.

"Ured europskog javnog tužitelja će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Do tada neće biti objavljivane nikakve dodatne pojedinosti", izvijestio je Ured europskog tužitelja.

Ravnateljstvo policije je, ne objavivši identitete osumnjičenika, priopćilo da je kriminalističkim istraživanjem, pored fizičkih osoba, obuhvaćeno nekoliko pravnih osoba s područja PU zagrebačke, PU splitsko-dalmatinske i PU vukovarsko-srijemske.

U tijeku je provođenje više dokaznih radnji, a nakon dovršenog kriminalističkog kriminalističkog istraživanja policija će protiv osumnjičenih osoba podnijeti kaznenu prijavu Uredu europskog tužitelja u Republici Hrvatskoj, dodalo je Ravnateljstvo policije.

PNUSKOK-ovi policajci su prije dvadesetak dana po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), novoformiranoga tužiteljskoga tijela koje se bavi malverzacijama u kojima su oštećeni Europski fondovi, izvršili nekoliko pretraga u navedenome Ministarstvu te izuzeli dokumentaciju vezanu upravo oko s Ampelosom.

Preplaćeni posao izrade softvera

Riječ je o sumnjivom poslu izrade softvera teškog oko 16,2 milijuna kuna, koji je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, u vrijeme dok mu je na čelu bila Gabrijela Žalac, dodijelilo tvrtki Ampelos.

Sporni posao počeo je izravnom dodjelom u rujnu 2017. da bi, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) poništila odluku o dodjeli posla, na raspisanom javnom natječaju pobijedila tvrtka Marija Jukića, Ampelos, koja se jedina javila na natječaj, o čemu smo već pisali.

U studenome iste godine, DKOM je po žalbi KING ICT-ja ukinuo odluku Žalac da posao, tada vrijedan 10 milijuna kuna, bez natječaja dodijeli zajednici ponuditelja - tvrtkama Razvojna platforma i Micro projekt, kojima je na čelu bio Mladen Šimunac, poznanik tadašnje ministrice Žalac. DKOM je zaključio kako za Ministarstvo nije dokazalo na temelju kojih činjenica i okolnosti je zaključilo da u konkretnom slučaju ne postoji razumna alternativa ili zamjena za natječaj.

Zanimljivo je kako je KING ICT u svojoj žalbi koja je srušila posao naveo kako nije istina da su izabrane tvrtke jedine koje su u državi u stanju obaviti predmetni posao već da to može njih nekoliko: među ostalima tvrtke Ampelos i InfoDom. Nakon što im je DKOM osporio dodjelu posla bez natječaja, odnosno putem tzv. pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje, Ministarstvo je raspisalo natječaj, sada, međutim, vrijedan 16,24 milijuna kuna, odnosno oko 13 milijuna kuna + PDV.

Novac je reinvestiran?

Na natječaj se pak javio samo jedan ponuditelj - zajednica koju su činile tvrtke Ampelos d.o.o. i InfoDom d.o.o. Naravno, one su i izabrane na natječaju, koji se medijima činio dosta čudan. Prije svega problematizirali su da postoji posredna povezanost između vlasničkih struktura tvrtki koje su pobijedile na natječaju te onih kojima je godinu dana prije posao bio dodijeljen direktno.

Naime, u trenutku natječaja u Ampelosu je član uprave bio bivši poslovni partner Mladena Šimunca, Željko Marić. Premda su u svojima izjavama za medije i Jukić i Marić potvrdili da su prije surađivali sa Šimuncem, obojica su rekla kako je ta suradnja "past tense" te da u vrijeme natječaja nisu poslovno povezani s njime, piše Jutarnji list.

Puno veću sjenu sumnje na čitav posao baca pitanje što se događalo s novcem koji je Ministarstvo uplatilo. Naime, vlasnik Ampelosa Jukić si je, kako je to otkrio portal Telegram, dan nakon uplate Ministarstva isplatio puni iznos dobiti "8,5 milijuna kroz isplatu dobiti i plaćanja poreza na dobit te 2,3 milijuna kuna kroz pozajmicu jedinom zaposleniku". Jukić je, pak, nakon Telegramova otkrića, rekao kako on novac nije uzeo sebi već je novac reinvestiran u edukaciju.