Udruge proizvođača svinja kritične prema Vladi: Limitiranje cijena više populistička mjera nego mjera pomoći

Vlada je u četvrtak predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji, među ostalim, sadrži mjere zaštite od rasta cijena hrane. Naime, nakon konzultacija s proizvođačima i trgovačkim lancima, Vlada je dogovorila limitiranje cijena određenih proizvoda.

Tako će jestivo suncokretovo ulje, čija je prosječna cijena bila 19,99, sada koštati 15,99 kuna, što je smanjenje za 20 posto, a mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, koje je koštalo 9,99 kuna, sada će biti 7,39 kuna, što je smanjenje za 26 posto.

Cijena glatkog brašna će s 8,99 pasti na 5,99 kuna, što je smanjenje za 33 posto, a oštrog brašna s 8,99 na 6,29 kuna, odnosno za 30 posto. Cijena bijelog kristalnog šećera će s 9,99 kuna pasti na 7,99 kuna, odnosno za 20 posto.

Kilogram cijelog pileta pojeftinit će s 34,99 kuna na 24,99 kuna, odnosno za 28 posto.

Kilogram svinjskog vrata s kosti pojeftinit će s 37,99 na 24,99 kuna, odnosno za 34 posto, dok će se cijena kilograma svinjske lopatice bez kosti s 36,99 smanjiti na 24,99 kuna, odnosno za 32 posto, a kilograma miješanog mljevenog mesa s 49,90 na 32,99 kuna, odnosno za 33 posto. 

Po riječima Kuterovca, zbog ograničavanja cijena nekih vrsta svinjskog mesa, proizvođači svinja strahuju kako bi ta mjera, iako dobra za građane, mogla biti vrlo problematična za proizvodnju svinja te da će dovesti do urušavanja sektora - pada proizvodnje i još većeg uvoza svinjskog mesa, a moguće i nestašice pojedinih kategorija svinjskog mesa na tržištu.

"Ograničavanje cijena je problematično jer se pri donošenju takve odluke mora voditi briga o svima u cijelom lancu - od proizvođača sirovine, trgovaca, mesne prerađivačke industrije i tu stvari moraju biti jasno definirane", rekao je Kuterovac u izjavi za Hinu, navodeći kako oni kao proizvođači nisu bili na sastancima na kojima se razgovaralo o toj mjeri.

Čuli su, kaže, kako je na tim sastancima bila mesna industrija i trgovci, no proizvođači nisu. "Zato i ne znamo na koji način se misli provesti ta mjera", kazao je. 

"Mi nismo na čistu što to za nas znači. Ako se gleda dosadašnje stanje, bojimo se da će trošak intervencije u cijenu mesa platiti proizvođači svinja", istaknuo je te pojasnio kako je Hrvatska jedina država EU koja nije do kraja provela europsku uredbu o uređenju tržišta, zbog čega su godinama odnosi na tržištu narušeni i idu na štetu domaće proizvodnje.

Kuterovac pojašnjava kako ta uredba definira raspodjelu marži između samih proizvođača, mesne industrije i trgovine.

"U Hrvatskoj na tržištu poljoprivrednih proizvoda i dalje vlada zakon jačega. Naravno da je najjači na tržištu trgovački lanac, nakon toga mesna industrija, a najslabiji u lancu je proizvođač. Zato je Vladina mjera limitiranja cijena određenih proizvoda, barem kada je riječ o našem sektoru, više populistička mjera nego mjera pomoć", naveo je.

Kuterovac ističe kako proizvođači svinja strahuju da je Vlada možda računala i na dodatni uvoz svinjskog mesa, koji Hrvatska inače uvozi 50 posto, odnosno da su pri izradi mjere računali da će iz uvoza moći dobiti svinjsko meso po cijenama koje su odredili. Kuterovac je skeptičan po tom pitanju te misli da ni jedan dobavljač izvana neće prodavati po cijeni koja je određena.

"Rezultat će vjerojatno biti taj da, primjerice, svinjskog vrata s kostima neće biti, kao ni plećke bez kosti, nego će biti drugih kategorija poput buta ili nekih drugih proizvoda čija cijena nije ograničena", istaknuo je.

Napominje kako Vlada nije jasno rekla tko snosi povećane troškove. "U redu kod HEP-a, mi smo svi vlasnici HEP-a i sad imamo nižu cijenu struje. Ali što kod privatnih tvrtki, tko snosi razliku u cijeni između tržišne i ograničene? To Vlada nije rekla i mislim da ovo kod svinjskog mesa neće biti lako i jednostavno provedivo", istaknuo je.

Smatra da je Vlada trebala trebala mjeru ograničavanja cijena razraditi s proizvođačima svinja, mesnom industrijom i trgovcima, dakle uz sudjelovanje svih aktera u lancu, kako bi se dogovorila raspodjela marži.