Udruge civilnog društva pisale Milanoviću i Plenkoviću: Žele da se HVO javno ispriča za Ahmiće

"Zahtijevamo od predsjednika Republike i premijera da se javno distanciraju od ratnog zločina u Ahmićima i drugih zločina koji su 90-ih počinjeni i u naše ime", poručila je na konferenciji za medije Vesna Teršelič iz  Documente. 

Za taj zločin do sada su se ispričali Ivo Josipović i Stjepan Mesić, a u Ahmićima je bila i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, no Teršelić poručuje da ispriku treba ponoviti i sadašnja vladajuća garnitura.

"Suočavanje s prošlošću ne prestaje, trebamo ključne poruke sadašnjih predstavnika vlasti", istaknula je Teršelić, govoreći u ime osam organizacija civilnog društva. 

Zločin u Ahmićima, počinjen je 16. travnja 1993. godine tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH. Ubijeno je 116 osoba, među kojima 32 žene i 11 djece.

Zločin je procesuiran pred sudovima u Haagu i Sarajevu, o njemu je dio hrvatskih medija detaljno izvještavao, no usprkos tome, smatraju udruge civilnog društva, izostalo je ozbiljnije suočavanje društva s našom odgovornošću za rat u BiH i za zločine počinjene u naše ime.

Jedan od zapovjednika ove akcije Dario Kordić osuđen je u Haagu na 25 godina zatvora. Na 20 godina za Ahmiće osuđen je Miroslav Bralo koji još uvijek izdržava kaznu u Švedskoj. Teršelić je istaknula da je upravo Bralo pozvao hrvatsku javnost i vlast da prekinu sa zataškavanjem zločina počinjenih 90-ih.  

Mirovna aktivistkinja Ana-Marija Raffai najavila je akciju "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima" koja će se održati 15. travnja u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, od 12 do 12,30 sati, u znak sjećanja na žrtve tog ratnog zločina.

Istoga dana u 17 sati u zagrebačkom Kulturno-informativno centru (KIC) održat će se razgovor uz prikazivanje videodokumentacije "Ahmići – 48 sati pepela i krvi", u produkciji Sense – Centra za tranzicijsku pravdu, čiji su novinari pratili sva suđenja u Haagu.

Akciju organizira osam udruga civilnog društva, uz ostale Centar za žene žrtve rata - ROSA,  Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), Documenta te sarajevsko Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).

Šokantno financiranje Muzeja HVO-a iz proračuna RH

Teršelič je "šokantnom" ocijenila i informaciju da se iz hrvatskog državnog proračuna financira izgradnja Muzeja HVO-a  na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake.

Ugovor o sufinanciranju potpisan je 21. prosinca 2022., a muzej bi se gradio na lokaciji vojarne ‘Stanislav Baja Kraljević’ u Rodoču kod Mostara.

"U toj vojarni su u samicama bili zatočeni logoraši, za što postoji pravomoćna presuda u predmetu 'Prlić i ostali'. Kontinuitet politike koja omogućava ovakve poteze nalazi se i u porukama hrvatskog predsjednika", upozorila je Teršelič u prostorijama Centra za ženske studije.

Smatra da za takav muzej treba pronaći drugo mjesto. "U sadašnjoj polariziranoj atmosferi zataškavanja taj muzej ne može tematizirati legitimne akcije i zločine pojedinih pripadnika HVO-a", poručila je.