Udruga Proljeće traži od premijera Plenkovića da im se omogući pravo povrata svog vlasništva

"Svjedoci smo pokušaja obmanjivanja javnosti od tzv. zaštićenih najmoprimaca, koji desetljećima žive u našim privatnim stanovima, protiv naše volje, po nametnutim uvjetima uz smiješnu mjesečnu 'zaštićenu najamninu' od dvije kune po četvornom metru u središtima gradova", ističe u priopćenju predsjednik udruge Ivan Matetić.

Zaštićeni najmoprimci u zadnje vrijeme u javnost iznose brojne nedokumentirane i neargumentirane neistine, pa se u udarnim terminima medija objavljuju "tužne sudbine", a zapravo lažne priče, sa ciljem krive senzibilizacije javnosti, tvrdi udruga Proljeće.

Ističe kako zaštićeni najmoprimci predstavljaju privilegiranu skupinu građana koji stanuju u tuđim privatnim stanovima, u središtima gradova, protiv volje vlasnika, uz minimalnu mjesečnu naknadu od dvjestotinjak kuna, u stanovima prosječne površine 91,3 četvornih metara.

Istodobno, vlasnici te privatne imovine ne mogu uživati svoje vlasništvo, a brojni snose i financijske gubitke budući da je nerijetko pričuva koju vlasnici plaćaju veća od mjesečne zaštićene najamnine.

Zaštićeni najmoprimci u trosobnim stanovima većim od 90 kvadrata

Vlasnici privatnih stanova građani su drugog reda koji godinama iščekuju dan kada će moći uživati svoje vlasništvo, tvrde članovi Proljeća i pozivaju premijera da omogući donošenje propisa koji će omogućiti vladavinu prava i njihovu provedbu, sukladno europskim pravnim stečevinama.

Udruga navodi podatke Državnog zavoda za statistiku iz 2002. godine na uzorku od 3009 stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, po kojima prosječna korisna površina po stanu iznosi 91,36 četvornih metara, s prosječno 2,77 sobe.

U užem centru grada/općine nalazi se 2257 stanova (75 posto), a u širem centru grada/općine 602 stanova (20 posto).

Od tih 3009 stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci, 2651 stan je u vlasništvu izvornih vlasnika ili njihovih nasljednika (88 posto), 87 stanova (2,9 posto) je vraćeno temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a 271 stan (9 posto) je kupljen kao neuseljiv. 

U javnim istupima zaštićeni najmoprimci prikazuju se kao branitelji, potlačeni i sl. no, iz podataka je vidljivo da samo 19 (0,51 posto) svih zaštićenih najmoprimaca pripada u braniteljsku populaciju, upozorava udruga Proljeće.