Udruga Franak poručila da još postoji, postavila osam pitanja strankama

Nakon ostavke dijela dosadašnjeg vodstva i dijela redovnih članova, Udruga Franak održala je u Zadru 26. listopada 2015. izvanrednu sjednicu Skupštine na kojoj je izabrana nova voditeljica udruge te članovi tijela i timova udruge, čime je omogućen nastavak aktivnosti udruge radi ostvarenja pravde za sve njezine članove, ali i za sve druge dužnike oštećene nezakonito ugovorenim kreditima u Republici Hrvatskoj, poručili su iz udruge.

Udruga Franak nastavlja normalno sve svoje aktivnosti te je odlučila prije izbora promptno reagirati i zahtijevati od stranaka da nakon izbora učine određene aktivnosti u smjeru konačnoga ukidanja svih nezakonitosti u radu hrvatskih banaka.

"Zakoni o konverziji CHF kredita u EURO kredite" zasad nisu u praksi ostvareni, niti jedna banka nakon isteka 27 dana od stupanja na snagu zakona nije prema dužnicima pokrenula aktivnosti za konverziju u CHF kreditima, a HNB je odbio dati informacije o kretanju promjena kamata u euro kreditima. Očigledno je da banke čekaju rezultate parlamentarnih izbora i postupit će po zakonu u posljednjem trenutku.

U skladu s time, Udruga Franak poslala je pismo s određenim pitanjima svim strankama koje se takmiče u nadolazećim parlamentarnim izborima. Na temelju tih pitanja i odgovora građani Republike Hrvatske, a posebice dužnici u CHF, euro i kunskim kreditima, saznat će jesu li pojedine stranke spremne konačno zaustaviti nezakonito i samovoljno ponašanje banaka, koje su prije svega kroz nezakonit način promjena kamata svim dužnicima povećavale kamate, a kasnije svoju samovolju ponovile jednostranim određivanjem odnosno neugovaranjem fiksnih dijelova kamata

Pod pretpostavkom da će osvojiti vlast ili biti dio vlasti Republike Hrvatske, Udruga Franak tražila je od političkih stranaka da jednostavnim odgovorom "hoćemo" ili "nećemo", odgovore na sljedeća pitanja:

1.    Ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira Zakone o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama objavljene u Narodnim novinama broj 102/15, hoćete li produljiti trajanje mjere fiksiranog tečaja od 6,39 kn za 1 CHF iz Zakona o potrošačkom kreditiranju?

2.    Ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira Zakone o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama objavljene u Narodnim novinama broj 102/15 hoćete li zakonski ograničiti kamatu na maksimalnih 1% u svim kreditima u kojima je početni tečaj ugovorene valute aprecirao više od 20% u odnosu na kunu?

3.    Ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira Zakone o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama objavljene u Narodnim novinama broj 102/15, hoćete li svim bankama koje imaju plasirane kredite s valutnom klauzulom čija je valuta aprecirala više od 20% uvesti porez od 2% na aktivu u tim kreditima te naplaćeni porez kroz porezne olakšice plasirati prema odnosnim dužnicima s takvim kreditima, u skladu s egzaktno određenim postotnim odnosima veličine pojedinih kredita, godina otplate, veličine kamata i razlike između početnih i realnih sadašnjih tečajeva pojedinih dužnika?

4.    Hoćete li zakonom propisati način povrata preplaćenih novčanih sredstava (kamata i zateznih kamata na preplaćene iznose kamata), na temelju utvrđenja pravomoćne presude u kolektivnom sudskom postupku kojim je određeno da su odredbe o jednostranom povećanju kamatnih stopa nepoštene i ništetne, a tu presudu je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH), i to za sve dužnike u euro i kunskim kreditima u sedam osuđenih banaka te za sve CHF dužnike koji nisu ili neće izvršiti konverzije kredita po „zakonima o konverziji“?

5.    Hoćete li zakonski propisati metodologiju određivanja fiksnog dijela kamatne stope na temelju članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju, na način da se fiksni dio kamate retroaktivno od 1.1.2014. (dan stupanja na snagu odredbe članka 11.a stavka 5. ZPK-a) određuje kao razlika između početne ugovorene kamatne stope i početne vrijednosti promjenjivog parametra, i to kad je o promjenjivom parametru riječ – početne vrijednosti CHF Libora za CHF kredite, početne vrijednosti Euribora za Euro kredite te prosječne početne vrijednosti oročene kamate za kunske kredite?

6.    Hoćete li putem nadležnih tijela, a na temelju inspekcijskoga nadzora banaka, inicirati pokretanje prekršajnih postupaka protiv banaka koje još od 1.1.2014. godine nisu ugovorile s dužnicima fiksne dijelove kamata, promjenjive parametre i razdoblja promjena kamata na temelju članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju, za što su predviđene kazne na temelju članka 26. stavka 1. podstavka 28. i članka 26. stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju?

7.    Hoćete li odmah po formiranju nove Vlade RH uspostaviti suradnju s Udrugom Franak u smjeru rješenja po ovdje postavljenim pitanjima 1. do 6., prije svega na način da Ministarstvo financija odmah uspostavi radnu grupu koja će u roku od najviše 3 mjeseca u suradnji s Udrugom Franak pripremiti potrebne prijedloge zakona iz pitanja pod brojem 4. i 5?

8.    Ukoliko pored upita 1.- 7. predlažete ili ćete se zalagati za neke druge mjere i aktivnosti u cilju rješavanja nezakonitosti u poslovanju banaka, kako u pogledu CHF kredita tako i u pogledu svih ostalih kredita, molimo da ih u kratkim crtama navedete.

O odgovorima Udruga Franak obavijestit će javnost, koja će onda na temelju tih odgovora znati tko zaslužuje, a tko ne zaslužuje povjerenje građana i njihovih obitelji ugroženih nezakonitim kreditima.

Važno je napomenuti da se pitanje pod brojem 5. odnosi baš na sve kredite ugovorene prije 2010. godine, bez obzira na ugovorenu valutu, jer banke su u gotovo svim takvim kreditima nezakonito ugovorile način promjene kamata te su nezakonito postupile i nakon stupanja na snagu članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Dakle, ne radi se samo o približno 50 000 obitelji sa CHF kreditima, nego se radi o dužnicima u svim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom odnosno o dužnicima s euro i kunskim kreditima koji su također oštećeni nezakonitim postupanjem hrvatskih banaka.

Udruga Franak smatra da one stranke koje ne pošalju odgovore, imaju negativan stav i da njihov odgovor glasi "nećemo", što znači da takve stranke nemaju namjeru zaustaviti jednom i zauvijek nezakonito poslovanje banaka u Republici Hrvatskoj

Udruga Franak poručuje da neće nestati sve dok ne nestane nepravda zbog koje je Udruga nastala.