RAZVIJATI KULTURU NENASILJA I EMPATIJE

U Saboru o vršnjačkom nasilju: Za prevenciju je nužna edukacija na svim društvenim razinama

Autor

bkk/h

U povodu Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se svake godine obilježava posljednje srijede u veljači, saborski zastupnici upozorili su na kontinuirani porast tog nasilja, posebice u virtualnom svijetu te su istaknuli važnost edukacije i prevencije.

24.02.2021. u 13:14
Ispiši članak

Vršnjačko nasilje sve se više širi u virtualnu sferu, upozorio je u slobodnom govoru u Saboru Veljko Kajtazi (Klub zastupnika nacionalnih manjina) naglasivši potrebu edukacije o sigurnosti na internetu.

"Mržnja i vrijeđanje putem ekrana nije ništa manje bolna za žrtve, djeca se sve više susreću s maltretiranjem na internetu, prijetnjama i zloupotrebama", kazao je Kajtazi.

I Ermina Lekaj Prljaskaj (Klub zastupnika HNS i nezavisnih zastupnika) ukazala je na povećano nasilje na internetu.

"Za prevenciju nužna je edukacija na svim društvenim razinama", kazala je Lekaj Prljaskaj i poručila da se o nasilju ne smije šutjeti.

Mlinarić: HDZ i SDSS generatori nasilja u Slavoniji

Stipo Mlinarić (Klub zastupnika Domovinskog pokreta) istaknuo je da se djeca ne mogu sama suprotstaviti nasilju već im je potrebna potpora roditelja, stručnjaka i nastavnika koji trebaju pokazati razumijevanje i strogo osuditi svako nasilje.

Ustvrdio je i kako su u Slavoniji generatori nasilja HDZ i SDSS zbog odvojenih škola za djecu srpske i hrvatske nacionalnosti. "O najmanjeg uzrasta ta djeca žive paralelne svjetove, ne poznaju se niti druže, a kada se potuku onda su krive navijačke skupine", kazao je.

Noseći ružičastu majicu Dragana Jeckov (Klub zastupnika SDSS-a) simbolično je pridružila obilježavanju Nacionalnog danu borbe protiv vršnjačkog nasilja. U slobodnom govoru apelirala je također na liberalizaciju epidemioloških mjera vezanih za prelazak hrvatske granice koje, kao je upozorila, posebno otežava život građana u pograničnom području i studentima koji studiraju u susjednim zemljama.

Rada Borić (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) vezao za dodjelu nagrade "Zagrepčanka godine" ustvrdila je da se ona često dodjeljuje ženama povezanim s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem.

"To degradira i poništava smisao nagrade i pokazuje da je važnija podobnost od afirmacije žena u društvu i šalje posve krivu poruku ženama , da o njihovim nagradama odlučuju muškarci političkom trgovinom", kazala je Borić.

Za ravnateljicu Alemku Markotić, koja je ove godine kandidirana za nagradu, Borić je ocijenila da je antipod afirmacije položaja žena u društvu. "Ona je svojom ulogom u Stožeru perpetuirala uvriježeni položaj žena, očekivanu poslušnost često na štetu svoje struke, svojom partijskom poslušnošću u obrani odluka Stožera upravo je antipod doprinosu afirmaciji žena u društvu", rekla je Borić.

SDP: Razvijati kulturu nenasilja i empatije

SDP-ove saborske zastupnice pozvale su u srijedu, povodom Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, na intervenciju odraslih u obitelji i školi kao prevenciju nasilja u školama, uz razvoj kulture nenasilja i empatije.

Irena Šimunić kazala je na konferenciji za novinare u Saboru da je nasilje u školi općeprisutan problem, neovisno o tome je li riječ o fizičkom ili verbalnom nasilju.

"Nasilje je bolna realnost za djecu i mlade, bilo da dijete vrši ili trpi nasilje. Često mu je teško odraslima govoriti o nasilju u školi, a intervencija odraslih je ključna u prevenciji vršnjačkog nasilja", istaknula je Šimunić.

Naglasila je da bi roditelji i učitelji morali biti na oprezu te na vrijeme prepoznati ponašanja koja bi kod djece mogla ukazivati da su žrtve ili nasilnici.

Svatko je dužan prijaviti povredu djetetovih prava

Napomenula je da je po članku 132. Obiteljskog zakona svatko dužan prijaviti Centru za socijalnu skrb povredu djetetovih prava, a saznanje o nasilju među djecom i mladima može se prijaviti odgojno obrazovnim ustanovama, ali i policijskim postajama.

Šimunić je navela da je, prema statistici za 2019., prijavljeno 1744 osoba, od čega 906 djece do 14 godina među kojima je 721 dječak, kod maloljetnika između 14 i 18 godina prijavljeno je 757 slučajeva, 598 kod mladića i 159 kod  djevojaka te kod 81 mlađeg punoljetnika.

Izrečeno je 1025 obiteljsko-pravnih mjera u slučajevima vršnjačkog zlostavljanja.

Šimunić je ustvrdila da je za prevenciju vršnjačkog nasilja najvažnija pravovremena i kontinuirana edukacija od predškolske dobi nadalje, odnosno učenje empatije i uvažavanja različitosti.

Nužno je, dodala je, i podizanje svijesti da svako dijete zna što je prihvatljivo, a što neprihvatljivo ponašanje kako ne bi ostali promatrači nasilja, nego oni koji ustaju protiv njega.

Romana Nikolić rekla je da se današnje moderne metode zlostavljanja djece većinom odvijaju putem Interneta te da je sve veći broj djece i mladih izloženo "cyberbullingu", što nije dovoljno prepoznato kao problem u društvu.

Vršnjačko nasilje premjestilo se u virtualni svijet

"Vršnjačko nasilje premjestilo se u virtualni svijet što je povećalo kompleksnost rješavanja tog problema, a prisutno je i u domovima gdje bi se djeca i mladi trebali osjećati sigurno, i to 24 sata i ono nikada ne prestaje niti žrtve od njega mogu pobjeći", upozorila je Nikolić.

Dodala je da zbog toga treba raditi na osnaženju odnosa djeteta i roditelja, da nikada ne treba osuđivati i vrijeđati, već samo objasniti da je svako zlostavljanje, bilo fizičko ili verbalno, bolno za drugu osobu te svom djetetu pomoći da razvije suosjećanje.

 Istaknula je da je razvijanje kulture nenasilja i učenje empatije kod djece od najranije dobi najbolja prevencija vršnjačkog nasilja.

Andreja Marić napomenula je da i nasilnik i žrtva nasilja imaju više zdravstvenih i psihosocijalnih problema u odnosu na djecu koja nisu povezana s nasiljem u bilo kojem obliku.

Dopuštanjem ili prešućivanjem žrtve postaju depresivne ili nasilne

"Dopuštanje ili prešućivanje nasilja dovodi do toga da će žrtve nasilja postati depresivne ili bi i same mogle postati nasilne prema onima slabijima od sebe kako bi pronašle utjehu za svoje probleme", upozorila je uz apel da žrtve nasilja potraže pomoć što prije.

Marić izrazito važnom smatra stalnu i sustavnu provedbu preventivnih aktivnosti namijenjenih djeci, mladima, roditeljima, obiteljima i nastavnicima koje su usmjerene razvoju socijalnih i emocionalnih vještina,

Potrebno je, dodala je, podizati razinu svijesti i znanja o pojavi vršnjačkog nasilja, uz senzibilizaciju na problem od najranije dobi.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.