U Sabor upućene izmjene Zakona o obrani i službi u OSRH, glavni cilj pospješiti učinkovitije obrambeno djelovanje

Glavni cilj izmjena i dopuna Zakona o obrani, kazao je Krstičević, proširenje je zakonskih osnova za operativnije i učinkovitije djelovanje obrambenog resora kako bi u potpunosti mogao preuzeti jednu od ključnih uloga u sustavu domovinske sigurnosti, sukladno zahtjevima Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.

Izmjenama Zakona o obrani propisuje se obveza služenja u pričuvnom sastavu kako bi se naglasilo da je ona stalna bez obzira je li na snazi obveza služenja vojnog roka. Pričuvni sastav Oružanih snaga (OS) dijelio bi se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska na nerazvrstanu i razvrstanu.

To će, ističe Krstičević, omogućiti proširenje personalne baze za popunu profesionalnog i pričuvnog sastava OS i time omogućiti veću operativnost u provedbi zadaća.

Uvodi se i mogućnost pokretanja novih programa osposobljavanja za pripadnike pričuvnog sastava mlađih naraštaja putem kojih će se razvijati sigurnosna kultura te jačati svijest kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina.

Regulira se i mogućnost transformacije sadašnjeg HVU "Dr. Franjo Tuđman" u Sveučilište za obranu i sigurnost "Dr. Franjo Tuđman" kao dio sveučilišne zajednice, naveo je ministar obrane.

Preciznije su regulirane i ovlasti za uporabu i korištenje Oružanih snaga te se tako načelniku Glavnog stožera OS daje ovlast da zapovijedi privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od prirodnih katastrofa, velikih nesreća i nesreća o čemu je dužan odmah izvijestiti predsjednika Republike i ministra obrane. 

Izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS temeljni je cilj, kazao je Krstičević, podizanje standarda, uvjeta života i rada vojnika te omogućavanje njihovog boljeg profesionalni razvoj. Također i veći interes za pristup u OS te povećanje sigurnosti države.

"Ključne promjene zakona uključuju pravičniji sustav plaća i postupno vraćanje materijalnih naknada ljudima kojima su bila oduzeta. Vraća se plaćanje rada umjesto isključivo plaćanje dužnosti, koje se pokazalo nepravičnim i neučinkovitim", rekao je.

Uvodi se i posebna naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu djelatnim vojnim osobama.

Predlaže se i skraćivanje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine, te uvođenje drugog ugovora na neodređeno vrijeme u trajanju službe najdulje do 45 godina života vojnika.

"Time se zamjenjuju postojeća tri ugovora na određeno vrijeme, na 4, 5 i 6 godina, a predloženim rješenjem postiže se sigurnost zaposlenja i životnog planiranja", kazao je Krstičević.

Pomaknuta je najviša dob za različite oblike prijma u vojnu službu pa je tako predloženo da dobna granica bude ujednačena na 30 godina, s ciljem povećanja broja kandidata. Postojeća granica je za vojnike 27 godina, za dragovoljne ročnike 29 godina, za dočasnike 29 godina i za časnike 30 godina.

Predloženo je i da tijekom trajanja zadnjeg ugovora, a ne samo tijekom zadnje godine kao sada, vojnik može biti premješten u drugo državno tijelo u statusu službenika ili namještenika.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačni prijedlog zakona o upravnoj inspekciji kojim se propisuje ustrojavanje državne upravne inspekcije u Ministarstvu uprave i upravne inspekcije u uredima državne uprave u županijama čime se, kako je istaknuo ministar uprave Lovro Kuščević, ostvaruje dekoncentracija inspekcijskih poslova odnosno ostvaruje prijenos prvostupanjskih inspekcijskih poslova s Ministarstva uprave na urede državne uprave u županijama. Time bi se, dodaje, omogućila provedba većeg broja neposrednih inspekcijskih nadzora.