U 'OTVORENOM' Profesorica: Pozitivne učinke na standard građana ne očekujem barem pet godina nakon uvođenja eura

"Imamo sada proces pripreme za samo uvođenje eura, što se tiče svih novčarskih institucija. Prvih 12 mjeseci će to za građane biti besplatno, do 100 novčanica, kasnije će HNB to raditi besplatno. Najbitnija je zaštita potrošača i dualno iskazivanje cijena od 5. rujna. Može se već i od danas, čim se potvrdi tečaj koji smo ispregovarali", istaknuo je Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Što se tiče same tranzicije i procesa koji očekuju HNB, istaknuto je da oni zadnjih godinu dana vrlo aktivno sudjeluju s Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva na pripremama.

"Orijentirani smo najviše na financijski sektor, banke, postoji cijeli niz IT segmenata koji se trebaju transformirati, prilagoditi i da se sve to, da kažem, 'glatko' pretvori u euro. To su sustavi s velikim brojem računa, isprepleteni sustavi. Treba sve istestirati kako ne bi došlo do grešaka koje bi se pojavile u tom trenutku. To se 'de facto' događa preko noći", ističe Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke. 

Dodaje da se počinje s kovanjem kovanica eura te da nabavljaju novčanice eura.

"Trebaju se distribuirati kroz cijelu zemlju, kroz financijski sustav, kako bi u trenutku kada euro postane nacionalna valuta, praktično svi se mogli opskrbiti na vrijeme". 

"Prvog siječnja se po pitanju standarda ne može ništa promijeniti vezano uz euro. Što se tiče učinaka na standard građana, onih pozitivnih koje očekujemo, ja ih ne očekujem barem pet godina nakon uvođenja eura", istaknula je prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodajući da će se na razini pojedinca, ti učinci uvođenja eura na njegov životni standard će se vidjeti tek kasnije.

"Vidjet će se onda kada se oni distribuiraju, rasprše kroz cijelu ekonomiju jer je neupitno da su makroekonomske koristi za cijelu ekonomiju veće. Čim država neće plaćati kamate koje bi plaćala po cijeni da ne uvodimo euro, to je boljitak za sve nas. Ako poduzeća neće plaćati kamate po cijeni po kojoj bi ih plaćali da ne uvodimo euro, ja ne kažem da će kamatne stope pasti, ali bio bi rast još veći da ne uvodimo euro. Sve to ima pozitivne efekte kako na poslovanje poduzetnika, tako i na same javne financije. Naravno, ako to s vremenom počne davati, a davat će pozitivne efekte na sam BDP, onda će i životni standard koji mjerimo kao BDP per capita izražen u paritetu kupovne moći s vremenom i porasti".

O projektu Europske unije

Projekt Europske unije nije samo ekonomski i makroekonomski projekt, već i politički, sigurnosni projekt, smatra prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

"Odvajati ekonomiju od geopolitike, vodi vas u svijet "igre prijestolja". Hoće li EU uopće opstati? Hoće li doći do pozicije SAD-a ili neće, kakav god bio sadržaj. S dubljom integracijom projekt EU-a ili propada ili opstoji. To su pitanja o kojima se u javnosti puno na govori. Sve se svodi na novac kao transakcijsku funkciju, no u njemu je puno više od toga. Što je mitsko u fenomenu novca, mi zadnjih barem 100 godina nemamo povjerenja u svoj novac, bez obzira u kakvom režimu živjeli". 

Ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum kaže da se neće ništa bitno događati s tečajem kune do ulaska u eurozonu.

"Ako vas netko pita hoće li porasti cijene nakon što Hrvatska prihvati euro, odgovor je da hoće. Porast će jedno 20 posto po mojoj slobodnoj procjeni, zaokruživanje neće ništa značiti. Pogledajte kolika je stopa inflacije, porasla je cijena benzina, ostali troškovi... Građane bi puno više trebalo zanimati hoće li izgubiti 20 ili 30 posto zbog recesije. Ne može trgovac na zaokruživanju cijena 'ukrasti' deset ili više posto. Nemojte očekivati da će ulaskom u euro problemi biti riješeni, samo ćemo imati mehanizme koje možemo koristiti".

Nalazimo se u razdoblju kada su kamatne stope u uzlaznoj putanji.

"Zahvaljujući našoj poziciji, naš financijska tržišta 'de facto' prihvaćaju kao dio eurozone, vidjeli ste odluke kreditnih agencije o rejtingu. To zaoštravanje financijskih uvjeta događa se puno sporije nego što bi se događalo da ne uvodimo euro", dodaje Michael Faulend. 

Stjepan Čuraj dodaje da ćemo imati stabilnost, jeftinije zaduživanje, manje kamate, manji investicijski rizik.

"Za našu zemlju gdje je 80 posto depozita u eurima, nama je ta tranzicija možda najlakša od svih zemalja, možda izuzev Njemačke. Inflacija je najveći problem. Sigurno mi da ne ulazimo u euro, ne bi mogli izbjeći sudbinu eura, a ne bi imali dodatnu sigurnost i benefit. To je suština cijele priče".

Brkić kaže da nije sklon dati "magijsku snagu euru", da ta promjena neće rješavati probleme.

"To jest dobro za Hrvatsku, ali on nema tu moć. On neće rješavati pitanje konkurentnosti, pitanje ekonomskog rasta i razvoja". 

Profesorica Ivanov kaže da je većina robne razmjene s članicama eurozone.

"U ljetnom tečaju kuna je jača, a u zimu je slabija. Tečajne oscilacije nisu toliko velike, ali kada su milijuni i milijarde u pitanju, to su onda velike razlike. Što se tiče investicija, ne mislim da će se dogoditi skok. Nama povlačenje fondova utječe na rast investicija, infrastrukturne projekte. Svaki strani investitor više neće biti izložen valutnom riziku, a možda ga je upravo sputalo da ulaže u neku zemlju". 

'Puno benefita od EU-a'

Komentator Kardum kaže da Hrvatska uvođenjem eura dijeli sudbinu Europske unije.

"To ne znači da je ta sudbina dobra, može biti dobra, ali kao što vidimo da EU zaostaje u gospodarstvu, puno se sporije oporavlja primjerice nego SAD. Vidite to i po tečaju dolara, to vidite po drugim efektima vanjskotrgovinskih bilanci. Nemamo jamstvo da će nam ulaskom biti bolje jer nemam jamstvo niti da će EU biti najkonkurentnija. Postoje mnoga druga tržišta na svijetu koji grabe svoj dio kolača". 

Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, ističe da je Hrvatska neosporno imala koristi od ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

"Ne treba previše elaborirati koliko smo benefita od EU-a dobili. Tržište nam se otvorilo, izvoz nam je strahovito porastao, Hrvatska se u tom jednom segmentu transformirala. Ali to ne znači da je Hrvatska riješila strukturne probleme, to treba rješavati sa svojim politikama i isto tako moramo kontinuirano voditi razborite ekonomske politike te onda 'de facto' slijedi nagrada".