U Karlovcu obilježena 75. obljetnica ulaska partizana u okupirani grad

Juraj Hrženjak, partizanski veteran i počasni predsjednik Antifašističke lige Hrvatske, u 100-oj godini života došao je u Karlovac odati počast svom prijatelju Većeslavu Holjevcu, koji je s 44 suborca organizirao i predvodio upad u Karlovac, što je 1941. nakon raznih diverzija bio prvi ovakav otpor okupatoru u tom gradu.

"Veco Holjevac je veliki junak, vizionar, neobično velik radnik, a neobično skroman čovjek koji nikada nije isticao svoju vrijednost, veličinu, zasluge. A beskrajno je zaslužan i za industrijalizaciju Karlovca, oživotvorenje Karlovca iza rata, ali i za veliku industrijalizaciju Zagreba, za industrijski razvoj cijele Hrvatske, jedan od rijetkih i najzaslužnijih ljudi da je Zagreb postao ono što je kasnije i bio, i Velesajam i Novi Zagreb, u dogovoru s ljudima i zajedničkom razmišljanju", izjavio je Hrženjak.

Tatjana Holjevac, kći heroja NOB-a i kasnije istaknutog zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, rekla je da joj je otac umro 1970. godine sa samo 53 godine, pa ljudi ne mogu uopće shvatiti da je netko tako mlad mogao iza sebe ostaviti toliko djela, posebno za Grad Zagreb, ali i prije za oslobođenje zemlje od fašističkog okupatora, primjerice kada je s 24 godine predvodio partizane pri ulasku u okupirani Karlovac.

"Karlovac je bio krcat okupatorskom vojskom, leglo svega, a moj je otac s drugovima radio sabotaže, na struji i slično, a onda je morao otići u partizane, kako nam je uvijek pričao, na biciklu i samo u košulji, jer je pred našom kućom u Karlovcu vidio agente. Onda je organizirao ustanak i njegovu ideju ulaska u okupirani Karlovac da se spasi sudrug Marijan Čavić iz karlovačke bolnice, odobrio je glavni štab. U tome je sudjelovala i Nada Dimić. Međutim, Čavić je ubijen, akcija u tom smislu nije uspjela, ali je odjeknula u cijelom svijetu, da u pokorenoj Europi postoji jezgro koje se bori protiv nacizma, i to protiv Nijemaca, Talijana, ustaša i četnika", poručila je Tatjana Holjevac.

Naglasila je kako se protiv strahota fašizma trebalo boriti tada, u Domovinskom ratu, ali i danas. "Danas se sa pijetetom sjećamo onih koji su branili Vukovar. Tada sam bila direktorica HT-a, trudili smo se da veze funkcioniraju, dobivali smo iz Vukovara telefakse vapaja za pomoći, a nitko im nije mogao pomoći. To je bilo strašno i to nije bilo ništa drugo nego fašizam. Protiv svih nepravdi i nejednakosti ljudi trebamo se uvijek boriti, živjeti jedno europsko društvo, to nam je zadatak", istaknula je Holjevac.

Mirko Miladinović, predsjednik karlovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista, pozvao je kod spomenika Ivici Gojaku, na mjestu gdje su ga u razmjeni vatre ubili talijanski okupatori, da se minutom šutnje oda počast svim žrtvama antifašističke borbe od prije 75 godina, ali s jednakim pijetetom i žrtvama obrane Vukovara 50 godina kasnije, 1991. godine.

Naglasio je da je na današnji dan 1941. godine grupa ljudi pokazala da se i mali mogu boriti protiv velikih i moćnih, ako imaju veliko srce i želju za slobodom. "Naša je poruka danas i zavjet žrtvama i borcima za oslobođenje od fašizma da nećemo gurati glavu u pijesak, da treba reći da živimo u vremenu kada je narušen sustav vrijednosti, kada se ne cijeni rad, red, struka, znanje i poštenje, već nerad, laži, krađe, a to sve nas uništava. Dokazuju neki da smo svi mi zločinci i da su komunisti bili zločinci, a antifašisti su okupili i lijeve i desne, sve religije, sav narod i antifašizam je jedno ime za borbu protiv zla", istaknuo je Miladinović.