U ime obitelji: Nije dobro da manjina određuje premijera i Vladu

Na koji način bi se išlo u mijenjanje izbornog sustava, u Studiju 4 gostovali su odvjetnik i član organizacijskog odbora građanske inicijative U ime obitelji Krešimiro Planinić i politički analitičar Žarko Puhovski. Svoje mišljenje iznijeli su i predstavnici talijanske i mađarske manjine Furio Radin i Robert Janković. U Studio 4 pozvani su i predstavnici srpske nacionalne manjine, no nažalost rekli su da o toj inicijativi ne žele razgovarati, javlja HRT.

Govoreći o inicijativi za izmjene izbornog zakona Krešimir Planinić rekao je kako im nije cilj da umanje prava nacionalnih manjina. Nije sporna zaštita manjinskih prava, ona su se, kaže, u posljednjih 25 godina razvijala i povećavala. Naglasio je da svoju inicijativu ne vežu ni uz jednu stranku, ali traže potporu svih koji je žele dati.

"Svakako je dobro da je otvorena šira rasprava. Nije dobro da manjina kroji većinu, da određuje premijera i vladu, jer se time stavlja i dodatni teret manjinama. Manjinama je osnovni zadatak čuvanje kulture, obrazovanja. Prava nacionalnih manjina zaštićena su konvencijama i Ustavnim zakonom", istaknuo je Planinić. 

Rekao je i kako ne želi da se potiče trgovački karakter zastupnika.

"Zastupnici moraju braniti interese Hrvatske, a ne uske interese", naglasio je Planinić.

Govoreći o europskim iskustvima, Planinić je rekao kako se pokazalo da se prava nacionalnih manjna najbolje štite kroz jedinice lokalne samouprave, a ne u Saboru.

"Zastupnici u Saboru moraju biti predstavnici svih građana."

Naveo je primjer zastupnika Furija Radina koji je ušao u Sabor sa 1676 glasova, dok zastupnicima koji ne dolaze iz redova manjina treba oko 17 tisuća glasova da bi ušli u to predstavničko tijelo.

Prema tumačenju Furija Radina, ova inicijativa je zapravo plan B o kojemu je govorio Ante Đapić.

"To je jedan plan odmazde koja se zasniva na diskriminaciji nacionalnih manjina. Čudno je da ona dolazi u trenutku kad postoji bitka za ploču HOS-a", rekao je Radin.

Složio se da postoje različita iskustva u europskim zemljama. No, smatra da je 90 posto onoga što je postignuto u pravima manjina, postignuto upravo predstavništvom nacionalnih manjina u parlamentu.

"A malo glasova imamo jer nas je malo, a malo nas je jer smo istjerani nakon Drugog svjetskog rata", istaknuo je Radin.

Puhovski smatra da je model koji sada imamo pogrešan, ali ga je pogrešno mijenjati referendumom jer kaže da većina ne može odlučivati o pravima manjina. Prema njegovu mišljenju, dobro bi bilo preuzeti njemački model. Nije se složio s Radinom rekavši da su za prava manjina, posebno u vrijeme, kako je rekao, Tuđmanova režima, najviše učinile nevladine udruge i nekoliko zastupnika i zastupnica hrvatskog etničkog podrijetla. Puhovski smatra da treba razgovarati o korjenitoj promjeni izbornog sustava i o osnivanju komisije za zaštitu nacionalnih manjina. Rekao je i kako ovo nije usmjereno protiv srpske nacionalne manjine jer oni imaju dovoljno glasova. 

Za Roberta Jankoviča, predstavnika mađarske nacionalne manjine, pitanje izbornog zakona vrlo je važno pitanje kojem se mora ozbiljno prići. Rekao je da ne zna koje je referendumsko pitanje i što i koja inicijativa zapravo predlaže. Ako polazimo od toga da se zastupnici nacionalnih manjina biraju po općem biračkom pravu - to je neprovedivo. To bi zahtijevalo korjenitu izmjenu izbornog sustava. Nije protiv rasprave. 

Radin je zaključno rekao kako je iznenađen što Puhovski predlaže jednu blažu varijantu onoga što predlažu gospođa Markić i gospodin Đapić. A Puhovski je iznio zanimljivu teoriju zašto je slaba izlaznost manjinaca. Od njih se očekuje politički striptiz, rekao je.