U Gorskom kotaru zabilježeno oko 40 slučajeva mišje groznice

Po riječima voditeljice ispostave tog zavoda u Delnicama, epidemiologinje Marinke Kovačević, manji dio oboljelih je hospitaliziran, a većina se liječila ili se liječi ambulantno.

Najviše oboljelih je iz zapadnog dijela Gorskog kotara – Čabra, Fužina, Delnica, Mrkoplja.

Govoreći o ovogodišnjoj pojavi mišje groznice, kazala je da je povećan broj poljskih miševa, koji prenose tu virusnu bolest, vjerojatno radi blage zime i dosta hrane, pa je tako povećana i mogućnost zaraze kod ljudi.

Miševi u izlučevinama nose virus, a ljudi u proljeće više borave u šumi, profesionalno ili radi rekreacije, ili, pak, čiste spremišta i drvarnice u kojima su miševi boravili.

Tražeći hranu, miševi dolaze u blizinu ljudi i naselja, pa je važno ne ostavljati hranu ili ostatke hrane na mjestima na kojim bi im mogli biti dostupni.

Tijekom boravka u prirodi i na otvorenom potreban je oprez, a virus se, osim udisanjem, može prenijeti i neopranim rukama, pa potrebno prati ruke, ne dirati usta i oči.

Također, treba izbjegavati ležanje na tlu, a pri čišćenju spremišta ili drvarnica preporuča se koristiti maske i rukavice.

Po riječima Marinke Kovačević, među simpromima mišje groznice su povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica, glavobolja, bolovi u slabinskom predjelu, odnosno u predjelu bubrega.

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo, mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta.

Bolest uzrokuju hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, u Aziji, od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežito u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.